Vlada je u srijedu konačno osnovala novo Posebno stručno povjerenstvo (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pri Uredu predsjednika Vlade. Premijer Andrej Plenković, sukladno najavama, predsjedat će PSP-om, a članovi će biti Blaženka Divjak, Vesna Bedeković, Zvonko Kusić, Dario Vretenar, Ružica Beljo Lučić, Miloš Judaš, Neven Hrvatić, Frane Staničić, Jasminka Buljan Culej i Suzana Hitrec
Nakon brojnih prijepora koji su obilježili rad PSP-a u mandatu bivše predsjednice Dijane Vican premijer Andrej Plenković još krajem kolovoza odlučio je razmontirati sastav Povjerenstva, sedam mjeseci nakon što je potpisao rješenje o imenovanju njegovih članova. Danas je Vlada usvojila odluku o osnivanju novog PSP-a, a premijer će potpisati rješenje o imenovanju njegovih članova na čelu sa samim sobom.
Kako je tportal već objavio, koalicijski partneri HDZ i HNS dogovorili su - bez prava veta - da će svaka strana u Povjerenstvo odabrati po četvero kandidata te da će predsjedajućeg premijera Plenkovića u slučajevima spriječenosti važnijim državničkim poslovima na sjednicama PSP-a mijenjati dvije suvoditeljice: ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković (HDZ).
Osim ministrice Divjak, na prijedlog HNS-a u Povjerenstvo su ušli predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Dario Vretenar, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec i predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala Ružica Beljo Lučić.
Na prijedlog HDZ-a, uz Vesnu Bedeković, o kojoj je tportal ranije pisao, u Povjerenstvo ulaze direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Miloš Judaš, profesor na Pravnom fakultetu Frane Staničić, profesor na Filozofskom fakultetu Neven Hrvatić i bivša voditeljica Ekspertne stručne skupine za provedbu kurikularne reforme Jasminka Buljan Culej.
Osim što upravlja Institutom za istraživanje mozga, Miloš Judaš redovni je profesor neuroznanosti i anatomije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, voditelj Nacionalnog centra izvrsnosti za neuroznanost i prorektor za znanost Sveučilišta u Zagrebu. Član je upravnih tijela vodećih europskih i svjetskih organizacija u području neuroznanosti, a 2014. bio je i predsjednik panela za ocjenu 27 kompetitivnih projekata u sklopu EU-ova prioritetnog (flagship) 'Human Brain Projecta'. U njegovoj biografiji piše da je uz akademika Ivicu Kostovića, inače bivšeg člana PSP-a, 'najzaslužniji za razvitak neuroznanosti u Hrvatskoj, kako po svom znanstvenom radu tako i po ključnoj ulozi u osnivanju katedre, instituta, stručnog društva te sveučilišnih kolegija i studija na diplomskoj i poslijediplomskoj razini'.
Frane Staničić izvanredni je profesor na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i bivši predsjednik Povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, poznatijeg kao lex Boras. Tim zakonskim rješenjem trebale su se, između ostalog, proširiti ovlasti rektora te reformirati kriteriji umirovljenja iznad 65. godine i uvjeti sankcija za etičke povrede, što se tumačilo kao pogodovanje ne samo aktualnom rektoru Sveučilišta u Zagrebu Damiru Borasu, već i tadašnjem ministru Pavi Barišiću, pod optužbom za (auto)plagiranje vlastitog doktorskog rada.
Ministrica Divjak zaustavila je lex Boras krajem srpnja, nakon što je kontroverzni dokument već prošao kroz javnu raspravu, zaključivši da je 'potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu... te oblikovati novi zakonodavni okvir'.
Staničić je član Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a, ispitnog povjerenstva Komore poreznih savjetnika, tajništva Instituta za javnu upravu i Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Bio je član radnih skupina za izradu nekoliko zakona, objavio je dvije autorske knjige, 40 znanstvenih radova i preko 50 stručnih radova, prikaza i drugih radova. Sudjelovao je u više znanstvenoistraživačkih projekata, od kojih su tri međunarodna. Kao stručnjak sudjelovao je u više IPA projekata.
'Sekularizam je u Hrvatskoj politički projekt'
Aktivan je u javnom životu, pa je tako u listopadu za Večernji list napisao članak 'Sekularizam je u Hrvatskoj politički projekt', u kojem je ustvrdio da je sekularizam 'postao ideologija, politički projekt unutar kojega nema tolerancije'.
'Zauzima se isključiv stav borbenog sekularizma prema kojemu za religiju unutar našeg ustavnog uređenja nema mjesta u javnoj sferi', naveo je Staničić.
Neven Hrvatić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Voditelj je niza znanstvenih projekata koji se tiču položaja Roma u Hrvatskoj, ali i kurikuluma studija pedagogije, interkulturalnog kurikuluma i obrazovanja na manjinskim jezicima te interkulturalnog obrazovanja i kompetencija i europskih vrijednosti. Gostujući je profesor na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, na PMF-u u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Bio je predsjednik Hrvatskog pedagogijskog društva, a član je Odbora za pastoral Roma Hrvatske biskupske konferencije.
Jasminka Buljan Culej, kao nova članica PSP-a, sudjelovat će u provedbi postupka izbora novog sastava Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu kurikularne reforme, tijela koje je raspušteno nakon što je internom istragom u Ministarstvu znanosti utvrđeno da prethodni natječaj, na kojemu je Buljan Culej odabrana kao voditeljica, nije bio propisno proveden. Iz njezine biografije moglo se doznati da je bila nastavnica biologije u Srednjoj školi Sesvete i asistentica na Institutu za medicinska istraživanja. Potom se u Općoj bolnici Sveti Duh bavila znanstvenoistraživačkim radom u području bioetike, pravima nerođene djece, istraživanjem matičnih stanica te razvojem banke krvi pupkovine, a radila je i na Medicinskom fakutetu te Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja prije nego što je proljetos prešla u Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao savjetnica ministra Pave Barišića.
Magistrirala je s temom ‘Značenje posteljice u procjenjivanju izloženosti žene metalima’, a doktorirala s temom ‘Primjena koštanog morfogenetskog proteina (BMP) i mehanizam djelovanja u suzbijanju osteoporoze’. Završila je i poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Priprema i provedba EU projekata na Pravnom fakultetu te se u svibnju 2008. usavršavala na Harvard Graduate School of Education.
HNS-ovi kandidati
Uz HAZU, akademik Zvonko Kusić predsjeda Savjetom Hrvatske zaklade za znanost, Etičkim povjerenstvom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te za izbor zastupnika RH u Europski parlament, Državnim povjereništvom za odlikovanja i priznanja RH, Odborom Nagrade Vladimir Nazor, Natječajnim povjerenstvom nacionalnog programa stipendiranja Žene u znanosti i Vijećem za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.
Akademik Dario Vretenar predsjeda Upravnim odborom Hrvatske zaklade za znanost, a ujedno je član Akademije Europe. Redoviti je profesor u trajnom zvanju u Zavodu za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na PMF-u radom iz teorijske nuklearne fizike, a postdoktorsko usavršavanje završio je na Sveučilištu u Bologni i Sveučilištu Yale te kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt na Tehničkom sveučilištu u Münchenu. Objavio je ukupno više od 260 znanstvenih radova; gostujući je profesor u Njemačkoj, Italiji i Japanu.
Suzana Hitrec predsjednica je Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica Upravne škole Zagreb od 2000. godine. Bila je članica Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme pod vodstvom Borisa Jokića i članica Nacionalnog koordinacijskog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te tematskih radnih skupina. Diplomirala je pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te organizirala i vodila niz stručnih skupova na županijskoj i državnoj razini, kao i međunarodnih konferencija.
Ružica Beljo Lučić predsjednica je Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, predstojnica Zavoda za procesne tehnike i glavna urednica znanstveno-stručnog časopisa Drvna industrija. Redovna je profesorica na Drvnotehnološkom odsjeku Šumarskog fakulteta i nositeljica predmeta vezanih uz transportnu tehniku i rukovanje materijalom u industrijskoj preradi drva i proizvodnji namještaja te metodologiju znanstveno-istraživačkog rada na doktorskom studiju. Bila je predsjednica Radne skupine za vrednovanje studijskih programa i predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.