Prema saznanjima tportala, HDZ i HNS dogovorili su formiranje Povjerenstva po ključu 4:4, bez prava veta, s time da bi suvoditeljice bile ministrica znanosti Blaženka Divjak i predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković (HDZ), uz potencijalno Plenkovićevo predsjedanje. Premijer bi time, doduše, narušio ravnotežu prilikom glasovanja u korist HDZ-a, ali HNS oko toga vjerojatno neće raditi probleme.  

HNS i ministrica znanosti Blaženka Divjak još prije mjesec dana predložili su da se u Povjerenstvo imenuju predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, akademik Dario Vretenar, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec i predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala Ružica Beljo Lučić. Čekaju se HDZ-ovi kandidati.

Još krajem kolovoza procurilo je da se Plenković misli samoimenovati - jer članove PSP-a imenuje premijer - na čelo Povjerenstva kojim je prethodno predsjedala rektorica zadarskog Sveučilišta Dijana Vican. Sredinom rujna, na sjednici Vlade, premijer je zahvalio tadašnjem PSP-u na dovršetku Akcijskog plana za provedbu Strategije obrazovanja, najavljujući 'modifikaciju i osvježenje' Povjerenstva, a potom i izbor novih članova ERS-a. Dva mjeseca kasnije, 16. studenog, najavio je da će PSP imenovati 'idući tjedan', no to tijelo, koje je Plenković odlučio uzeti pod svoje nakon burnih reakcija javnosti, još nije ugledalo svjetlo dana.

Probijeni rokovi

'Povjerenstvo je moje kako god okrenete. Čitajte pravila pa ćete vidjeti. Ne pod Vladom, čak isključivo poda mnom. I ja mogu njime predsjedati kad god hoću', ustvrdio je Plenković, iako taj svoj status u međuvremenu nije formalizirao. U slučaju da uistinu preuzme predsjedanje PSP-om, Plenković bi mogao sam sebi pisati izvještaje jer 'Povjerenstvo o svom radu pisanim putem izvješćuje Vladu RH najmanje jedanput godišnje'.

U međuvremenu, probijeni su i neki rokovi iz Akcijskog plana, poput onoga o ustrojavanju ERS-a u listopadu 2017., kao i recenziji Okvirnog nacionalnog kurikuluma, čiji je završetak određen za studeni.

Na pitanje ugrožava li nepostojanje PSP-a i ERS-a najavljeni pilot-projekt kurikularne reforme od iduće školske godine, iz Ministarstva znanosti poručuju da svi reformski procesi, od kurikularne reforme do reforme strukovnog obrazovanja, idu svojim tijekom. 

'Za te procese nadležno je Ministarstvo i jednakim tempom nastavit ćemo dalje. Što se tiče Posebnog stručnog povjerenstva, to je u ingerenciji Ureda premijera te očekujemo vrlo skoro formiranje PSP-a', odgovara Maro Alavanja, posebni savjetnik ministrice Divjak.

Neformalno se u Ministarstvu može čuti stav prema kojemu PSP i ERS nisu presudni za provedbu eksperimentalne faze kurikularne reforme, već će važni postati u procesu aktiviranja cjelovite reforme. Na tom tragu je i Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i član Predsjedništva te stranke. Ni on ne misli da nepostojanje PSP-a i ERS-a može imati posljedice po pilot-projekt.

Premijerov time out

'U srijedu u proceduru ide Zakon o strukovnom obrazovanju, a bit PSP-a je da mora raspisati natječaj za ERS. U ovoj fazi to nije nužno, tako da se ništa neće remetiti. Mogu samo pretpostaviti da si premijer uzima time out da promisli koga će predložiti u PSP, ali mislim da će to u siječnju krenuti bržom dinamikom. Ništa nije sporno: pilot-projekt kurikularne reforme ide od iduće školske godine, već se radi na pripremama i o tome ministrica vodi brigu', kazao je Batinić za tportal.

HNS-ov prijedlog od početka je bio da se u PSP imenuju čelnici institucija i tijela vezanih uz provedbu Strategije obrazovanja, no prihvatljivo im je da to budu i predstavnici institucija, ne nužno čelnici. U HDZ-u se očigledno ne mogu složiti oko 'svojih' ljudi, kaže Sabina Glasovac (SDP), potpredsjednica saborskog Odbora za obrazovanje.

'Sada se pokazuje da Vlada, a i samo Ministarstvo, rade poprilično neozbiljno. Naravno da je bez dva ključna tijela, PSP-a, koje treba pratiti provedbu cijele Strategije, i ERS-a, nadležnog za uvođenje Cjelovite kurikularne reforme, nemoguće na normalan, sustavan i odgovoran način pristupiti poslu. Slušamo najave i shvaćamo da se nešto radi u tišini, ali zapravo vidimo da ministrica dva mjeseca nije u stanju poništiti odluku o imenovanju bivšeg sastava ERS-a, čiju je nelegalnost sama utvrdila internom istragom', ističe Glasovac.

Podsjeća da je Strategija donesena u Hrvatskom saboru i da vrlo jasno propisuje tko imenuje koga i što koje tijelo radi.

'Ne mogu nekakva paratijela u Ministarstvu znanosti i obrazovanja raditi posao za koji je Hrvatski sabor ovlastio ERS. Osim toga, Cjelovita kurikularna reforma zamišljena je upravo tako da ima i eksperimentalnu i glavnu fazu', upozorava Glasovac, dodajući da je poanta ERS-a na čelu s Borisom Jokićem bila da se radi transparentno te su oni o svakom svom koraku izvještavali javnost, dok je sada 'sve pod velom tajne, skriveno od javnosti'.

To što se HDZ ne može usuglasiti oko četiri buduća člana PSP-a ili dobiti pristanak željenih ljudi govori joj da politika ponovno usporava procese. 'Premijer je prvo sebe neformalno stavio na čelo PSP-a, a sada se politika jedne stranke ne može odlučiti koga imenovati. Politika vedri i oblači, već dvije godine samo odmaže zaustavljajući nužne obrazovne promjene. To više nije ni tužno, nego je preraslo u lakrdiju. Nisam više ni ljuta, ni ogorčena, nego se pitam je li to diletantizam, nesposobnost ili bezobrazluk i namjera. Što god bilo, nije dobro i ne doliči ozbiljnoj vladi jedne zemlje', zaključuje Glasovac.

Kandidat HNS-a Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), potvrdio je za tportal da su kontaktirali s njim povodom ulaska u PSP. 'Ako je korisno i potrebno, smatram da je u redu to da budem u tom sastavu. Kurikularnu reformu treba završiti, to sad već malo predugo traje', kazao je akademik Kusić. 

Uz HAZU, on predsjeda Savjetom Hrvatske zaklade za znanost, Etičkim povjerenstvom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te za izbor zastupnika RH u Europski parlament, Državnim povjereništvom za odlikovanja i priznanja RH, Odborom 'Nagrade Vladimir Nazor', Natječajnim povjerenstvom nacionalnog programa stipendiranja Žene u znanosti i Vijećem za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

Akademik Dario Vretenar predsjeda Upravnim odborom Hrvatske zaklade za znanost, a ujedno je član Akademije Europe. Redoviti je profesor u trajnom zvanju u Zavodu za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na PMF-u radom iz teorijske nuklearne fizike, a postdoktorsko usavršavanje završio je na Sveučilištu u Bologni i Sveučilištu Yale te kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt na Tehničkom sveučilištu u Münchenu. Objavio je ukupno više od 260 znanstvenih radova; gostujući je profesor u Njemačkoj, Italiji i Japanu.

Suzana Hitrec predsjednica je Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica Upravne škole Zagreb od 2000. godine. Bila je članica Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme pod vodstvom Borisa Jokića i članica Nacionalnog koordinacijskog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te tematskih radnih skupina. Diplomirala je pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te organizirala i vodila niz stručnih skupova na županijskoj i državnoj razini, kao i međunarodnih konferencija. 

Ružica Beljo Lučić predsjednica je Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, predstojnica Zavoda za procesne tehnike i glavna urednica znanstveno-stručnog časopisa Drvna industrija. Redovna je profesorica na Drvnotehnološkom odsjeku Šumarskog fakulteta i nositeljica predmeta vezanih uz transportnu tehniku i rukovanje materijalom u industrijskoj preradi drva i proizvodnji namještaja te metodologiju znanstveno-istraživačkog rada na doktorskom studiju. Bila je predsjednica Radne skupine za vrednovanje studijskih programa i predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetimo, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak 'bajpasirala' je vakuum okupljanjem voditelja i članova stručnih radnih skupina iz mandata Borisa Jokića na čelu ERS-a te su oni nastavili rad na pripremi uvođenja pilot-projekta kurikularne reforme u školskoj godini 2018./2019. Divjak se od početka svog mandata zalagala za to da u PSP-u budu zastupljene čelne osobe institucija i tijela iz Strategije, uz argument da su onda vrlo jasni kriteriji i linija odgovornosti.

Pilot-projekt, tj. eksperimentalno izvođenje kurikularne reforme, institucionalizirat će se u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, čije su izmjene i dopune bile u javnoj raspravi do 3. prosinca.