Saborski zastupnici SDP-a neće podržati predloženi državni proračun za 2016., jer ocjenjuju da u njemu nema najavljenih reformskih zahvata, osim udaranja po džepu najsiromašnijih, poručili su u petak zastupnici Branko Grčić, Boris Lalovac i Milanka Opačić, bivši ministri u Vladi Zorana Milanović
SDP-ovi zastupnici smatra da su proračunski prihodi precijenjeni, a rashodi podcijenjeni, da u proračunu nema ništa 'spektakularno', nema najave reformskih mjera iz razdoblja konstituiranja Vlade.
Lalovac: deficit 8, 8 milijardi, 2, 6 posto BDP-a
Predloženi se proračun, kad se oslobodi EU-komponente financiranja, zapravo poklapa s izvršenjem proračuna za prošlu godinu, dakle onoga što je Milanovićeva Vlada ostavila ovoj Vladi, ustvrdio je na konferenciji za novinare Grčić.
I bivši ministar financija Lalovac hvali financijsko nasljeđe svoje Vlade, kaže da se iz prezenacije novoga ministra financija Zdravka Marića o izvršenju prihoda i rashoda za 2015., godinu vidi da je deficit iznosio 8, 8 milijardi kuna, što je 2, 6 posto BDP-a.
Podsjeća da je Europska komisija prvo očekivala da će taj deficit iznositi 5,7 posto BDP-a, pa se korigirala na 4,2 posto, a na koncu će deficit prema europskim mjerilima iznositi 3,4 ili 3,5 posto BDP-a.
Lalovac dodaje kako se iz deficita od 8, 8 milijardi kuna u 2015. godini, vidi da je bivša vlada ostavila primarni suficit od 2,1 milijardu kuna, odnosno gospodarski rast.
Bivši ministra financija novinarima odgovara da u proračunu ne vidi prihode, odnosno primitke za 1,5 milijardi kuna od prodaje dionica i privatizacije.
'Ne vidim te prihode, odnosno primitke, ako ih CERP prodaje, onda to mora biti u proračunu. Što to znači, da se prodaje HEP ili Ina', upitao se Lalovac.
Grčić: ostali veliki upitnici
Grčić upozorava da su u prijedlogu proračuna ostali veliki upitnici, a jedan od najvećih je kad će se "dogoditi" nadoknada plaća od šest posto, za što treba oko dvije milijarde kuna. U ovoj godini očigledno ne, zaključio je.
Opravdanim označava zadnji Apel Europske komisije da se još jednom sagleda predloženi proračun. Poručuje da do isporkuke ključnih dokumenata u okviru europskog semestra će biti potrebmo detaljno obrazložiti ključne strukuturne mjere kako bi se moglo jasno procijeniti je li to stvarni doprinos fiskalnoj konsolidaciji.
Bivša ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić kaže da se sve Vladine reforme prelamaju preko leđa najugroženijih građana, oduzima se čak 100 milijuna kuna na račun socijalnih naknada. Prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku i ministrici Nadi Šikić preporučuje da se spuste među te ljude među kojima ima samaca koji preživljavaju s 800 kuna mjesečno.
Opačić kritizira što se uzima od prijevoza srednjoškolaca, radi čega bi dio srednjoškolaca mogao ostajati kod kuće jer ne mogu platiti prijevoz do škole.
Lalovac upozorava da će zbog toga županije, na koje država prebacuje taj teret, morati raditi rebalanse proračuna.
Vlada, dodaje Opačić, uzima i 60 milijuna kuna planiranih za dječje doplatke, smanjuju se davanja za osobe s invaliditetom, kao i za mjere aktivne politike zapošljavanja mladih.
Opačić je upitala je li njena nasljednica, ministrica Bernardica Juretić, obmanjivala javnost kada je govorila da se neće smanjivati socijalna davanja.
Traži da do rasprave o proračunu u Hrvatskom saboru predsjednik Vlade Tihomir Orešković i ministar financija Marić objasne što znači uvođenje imovinskog cenzusa, te hoće li se taj cenzus odnositi i na 70 nakanda koje Vlada daje, poput invalidnine ili povlaštenog prijevoza na otoke.
Opačić pita i gdje je u proračunu osiguran novac za isplatu 1000 eura naknade za novorođenče, što je predizborno obećanje HDZ-a, jer SDP ih, kaže, nije pronašao u proračunu.
