Ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj 2012. godine iznosilo je 35,7 BDP-a, što je manje od europskog prosjeka (39,4 posto) i manje nego u susjednim zemljama članicama, pokazuje izvješće o poreznim trendovima u EU-u, koje je u ponedjeljak objavila Europka komisija
Implicitna stopa poreza na rad u Hrvatskoj je iznosila 29,2 posto, znatno niže od europskog prosjeka (36,1 posto) i manje nego u susjednim zemljama članicama, Sloveniji (35,6 posto) i Mađarskoj (39,8 posto).
Implicitna stopa poreza na potrošnju 2012. godine u Hrvatskoj iznosila je 29,1 posto, što je najviše stopa u EU-u nakon Danske i znatno iznad europskog prosjeka (19.9 posto) i više nego u susjednim zemljama članicama, Mađarskoj (28,1 posto) i Sloveniji (23,4 posto).
Prihodi od oporezivanja kapitala u Hrvatskoj su među najnižima u EU-u, s tendencijom daljnjeg pada, dok su ekološki porezi među najvišima u EU-u.
Prihodi od oporezivanja imovine u odnosu na BDP u Hrvatskoj su najniži od svih zemalja članica (0,3 posto BDP-a 2012. godine, znatno manje od europskog prosjeka od 2,3 posto).
Komisija navodi da se hrvatski porezni sustav uglavnom sastoji od neizravnih poreza i socijalnih doprinosa. Neizravni porezi dosežu 18,2 posto BDP-a, što je više od europskog prosjeka (13,6 posto). Neizravni porezi čine više od polovice poreznih prihoda i samo Bugarska ima veći udio neizravnih poreza (55 posto).
Socijalni doprinosi iznose 11,5 posto BDP-a, što je nešto manje od europskog prosjeka (12,7 posto). Izravni porezi predstavljaju 6,1 posto BDP-a, što je znatno manje od europskog prosjeka (13,2 posto). Što se tiče udjela izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima, Hrvatska sa 17,1 posto je daleko ispod svih ostalih zemalja članica (europski prosjek je 33,4 posto).
Komisija preporučuje svim zemljama članicama da smanje poreze na rad, a da se gubitak od smanjenja prihoda od poreza na rad nadomjesti ekološkim porezima i porezima na imovinu.
'Oporezivanje rada i dalje je previsoko i porezno rasterećenje rada, na koje već dugo pozivamo, još se nije ostvarilo', rekao je povjerenik za poreze Algirdas Šemeta, osvrćući se na izvješće o poreznim trendovima u svim zemljama članicama.
Šemeta navodi da bi puno zemalja članica moglo smanjiti svoje stope PDV-a kada bi proširile poreznu osnovicu i manje se oslanjale na reducirane stope PDV-a.
