Saborski zastupnici pozdravili su u četvrtak vladin prijedlog po kojemu će se u sve vanjske bankomate morati uvesti elektrokemijska zaštita, no drže da je rok od pet godina za to predugačak i da ga treba skratiti.
Zašto se opet podilazi bankama, ako država želi zaštiti građane, onda ne dajte rok od pet godina, nego od mjesec dana, predložio je Krešo Beljak u raspravi o izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija.
Da rok od pet godina treba skratiti, smatra i Boris Lalovac (SDP) koji kaže da se to najelegantnije može učiniti na način da se nova pravila zaštite vežu uz ulazak Hrvatske u europsku monetarnu uniju.
Skraćenje roka zagovaraju i Marija Selak Raspudić (Most), koja predlaže tri godine za tranziciju i Miroslav Škoro (DP) koji tvrdi da se predloženim zakonom ponovno želi štiti banke. "Kod pljačke bankomata obvezno se oštećuju bankomat i prostor, ponekad stradaju i ljudi, jedini tko je uvijek osiguran je bankarski sustav, on ima osiguran i novac i bankomat", rekao je Škoro.
vezane vijesti
Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić najavio je kako će se do izrade konačnog teksta zakona odlučiti je li rok od pet godina, najbolji. "Rok od mjesec dana je nerealan za šest tisuća bankomata koliko ih je u Hrvatskoj", rekao je Katić koji je objasnio kako u praksi izgleda elektrokemijska zaštita.
Kada kriminalci provale u bankomate i pokušaju otvoriti kasetu u kojoj se nalazi novac, on će biti uništen prolijevanjem boje, objasnio je te istaknuo kako se taj vid zaštite već vrlo uspješno primjenjuje kod prijevoza i prijenosa novca.
Od 2005. do 2007. bilo je puno kaznenih djela, odnosno prepada, dok se novac iznosio i unosio iz banaka, obvezom uvođenje elektrokemije ta su djela u potpunosti prestala i to je dobro rješenje i za bankomate, kaže Katić.
Potvrdio je da će primjena elektrokemijske zaštite značiti određeni trošak za banke, no naglasio je kako je sigurnost važnija. Manji udari na bankomate ne bi trebali dovesti do obojenja novca, odgovorio je Andreji Marić (SDP) koju je zanimalo prepoznaje li novi sustav i udare koje izazivaju potresi.
HDZ-ovu Mariju Jelkovac zanimalo je tko će procjenjivati je li zamjenska zaštita, koju bi banka uvela umjesto elektrokemijske, odgovarajuća. "Zbog građana nam je bitno da bude adekvatna, a ne jeftinija", poručila je.
Katić je objasnio da svi zahtjevi za zamjensku zaštitu dolaze na odobrenje Ministarstvu financija gdje svi segmenti nadležni za novčarske institucije procjenjuju je li ta zaštita bolja ili nije.
Broj bankomata prepuštamo tržištu, dobro je da ih je više, da budu na usluzi građanima, odgovorio je Katić, HDZ-ovu Radi Šimičeviću kojeg je zanimalo bi li se smanjenjem broja bankomata smanjio i broj izazova za lopove.
Katić je naveo podatak da u Hrvatskoj posluju 34 banke koje imaju 5.938 bankomata, od čega ih je 1257 smješteno u poslovnicama, a 4.681 izvan njih.
Sedam banaka drži preko 90 posto bankomata, devet ih ne posluje ni s jednim bankomatom, a deset banaka nema vanjske bankomate, odnosno one koje imaju su u njihovim poslovnicama.
Katić navodi i kako je proteklih godina utvrđen porast napada na bankomate, pri tome se počini velika šteta na njima i na okolini, uznemiri javnost, a tu je i rizik za stradavanje ljudi. Najčešća eksplozivna sredstva koja se za to koriste su plin, ali od lani i eksploziv.
Jedan od najučinkovitijih sustava zaštite novca je elektrokemijski sustav za obojenje i uništenje novčanica, stoga Vlada RH predlaže uvođenje tog sustava u sve vanjske bankomate te u interne sukladno prosudbama ugroženosti.
