Ministar obrane Mario Banožić zajedno je s načelnikom Glavnog stožera OS RH Robertom Hranjom obišao požarište, te tom prilikom medijima rekao kako im je ponedjeljak bio najteži dan po broju angažiranih protupožarnih snaga u kojem su imali čak deset naleta kada su ispustili više od dvije tisuće tona vode na različitim požarištima i više tisuća tona pjene.

Banožić: U Segetu angažirano 30 vojnika

"Na taj način pokušavamo zaustaviti sve ono što se događa u požarima. Jučer smo u jednom trenutku imali tri požara. Uz požar u Segetu Gornjem gorjelo je i u Drinovcima, u Šibensko-kninskoj županiji, te u Bilom brigu u Zadarskoj županiji. Jedan kanader smo uputili kao pomoć u Tursku pa smo jučer tako bili na maksimumu što se tiče Hrvatske vojske", kazao je ministar Banožić dodavši da je danas u Segetu angažirano 30 vojnika Hrvatske kopnene vojske.

Naglasio je kako su od početka protupožarne sezone, 21. lipnja, imali 50 aktivnosti od čega ih je 20 bilo u Šibensko-kninskoj županiji, 16 u Splitsko-dalmatinskoj, 11 u Zadarskoj, ali i u ostalim županijama. Tako žele djelovati u suradnji sa Civilnom zaštitom tamo gdje se to od njih očekuje, a imaju i dobru suradnju sa vatrogasno-operativnim središtem.

Tucaković: nadljudskim naporima gasili smo vatru

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je objasnio da je požar stavljen pod nadzor vatrogasaca nakon što su im se jutros u gašenju pridružila dva kanadera. Noćas su vatrogasci, nastavio je Tucaković, nadljudskim naporima gasili vatru, pa su u jednom trenutku na terenu bila 194 vatrogasca koji su na južnoj strani odbili požar i obranili kuće, te benzinsku pumpu.

"Iako više nema dima kao što vidite mi moramo i dalje biti oprezni zbog čega ćemo sada rasporediti snage vatrogasaca, a i Hrvatska vojska će djelovati u središtu požara. Za sada je izgorjelo oko 700 hektara, ali to je prva procjena. Ove smo godine imali 2141 požar na području priobalja, dok je prošle godine bilo njih 2232. Uz to smo do sada imali 8095 hektara opožarene površine na području priobalja, a u 2020. godini 33 tisuće hektara kada je gorjela Svilaja, Dinara i južni Velebit", objasnio je Tucaković.

O stanju isušenosti biljaka, trave i stabala dovoljno govori i podatak da smo samo u srpnju imali sto požara više, istaknuo je Tucaković zamolivši sve građane da se odgovorno ponašaju kako do požara više ne bi dolazilo, a ako i bukne koji požar da ga čim prije dojave vatrogascima.

Županijski vatrogasni zapovjednik Ivan Kovačević je otkrio kako je broj požara isti ove, kao i 2019. godine, ali je i ustvrdio da je ova godina meteorološki najsličnija 2017. godini kada je proljeće bilo kišno, dok je u lipnju u Splitu palo tek 4,4 litre kiše po četvornom metru, dok je 2017. godine palo 4,1 litra kiše.

Kovačević: najveći požar na obali nakon splitskog

"U tim nam se situacijama događaju ovakve stvari zato što se u takvim sezonama trava osuši i ako u srpnju nema kiša događaju nam se ovakve stvari. Ovo je što se tiče ukupno izgorjele površine najveći požar na obali nakon onoga splitskog u 20017. godini kada je izgorjelo više od četiri tisuće hektara šume. U ovom požaru neće biti velika materijalna šteta jer se uglavnom radi o niskom raslinju", rekao je Kovačević.

Požar otvorenog prostora u Segetu Gornjem je buknuo u ponedjeljak u 10,12 sati, gasilo ga je 167 vatrogasaca sa 47 vozila, 25 vojnika, kanadera, četiri air tractora i helikopter. Do 21 sat sinoć je opožareno oko 550 hektara makije, borove šume, niskog raslinja i nešto maslinika.

Jutros u 5,30 sati je stanje na južnoj i zapadnoj strani povoljno. Požar se približio državnoj cesti D-8 i kućama koje nisu ugrožene te nije bilo potrebe za evakuacijom stanovništva, a isto tako nije bila ni ugrožena benzinska postaja na Trogirskoj zaobilaznici. Danas su na terenu ukupno 34 vozila sa 124 vatrogasca iz svih društava Splitsko-Dalmatinske županije te 25 vojnika. Na požar su upućena i dva kanadera.