Tročlana komisija predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića otvorila je prošlog tjedna takozvani Titov trezor u Narodnoj banci Srbije, skoro trideset i jednu godinu otkada su, po odluci Predsjedništva SFRJ, ti predmeti deponirani ondje. List Danas ekskluzivno otkriva sadržaj stvari prema popisu koji je predočen tadašnjem rukovodstvu zemlje
Budući da je prema odluci Predsjedništva SFRJ ostavljena mogućnost da se dio tih stvari pretvori u zlatnu rezervu Narodne banke Jugoslavije (NBJ) ili da se čak proda na aukciji, mogućno je i sasvim vjerojatno da tadašnji popis stvari ne odgovara stanju koje je nađeno prilikom ulaska državne komisije. Sve što se tiče tih predmeta dogodilo se u razdoblju od kraja ožujka do kraja lipnja 1982. godine, kada su preneseni u Narodnu banku Jugoslavije i pohranjeni u trezore. Budući da se očekivala ostavinska rasprava u kojoj nasljednici nisu bili jedinstveni, a za tadašnje rukovodstvo posebno su neugodni bili zahtjevi Titove udovice Jovanke Broz, smatralo se da ti predmeti ne mogu biti njen dio.
Riječ je uglavnom o zlatu za koje se ne zna kako se našlo u Titovoj rezidenciji i čemu je trebalo služiti, kao i jednom broju dragocjenosti i odlikovanja iz ostavštine kraljevske obitelji Karađorđević, piše Danas. Mogućno je da je zlato bilo uzeto iz državnih rezervi kako bi stajalo na raspolaganju Titu i rukovodstvu zemlje u slučaju nužde ili nepredviđenih okolnosti kao što su agresija na državu ili neke slične okolnosti.
Titovi ordeni, prema odluci Predsjedništva SFRJ, bez obzira na njihovu vrijednost, nisu pohranjeni u Narodnoj banci Jugoslavije. Imajući u vidu to da neka od tih odlikovanja imaju veliku materijalnu vrijednost, predloženo je da obitelj dobije kopiju, a da država, ovisno o prirodi odlikovanja, ponudi materijalnu naknadu nasljednicima, dok bi se originalni orden zadržao u javnom vlasništvu. Na sjednici Predsjedništva SFRJ održanoj 30. ožujka 1982. glavni tajnik tog tijela, general Ivan Dolničar, upoznao je članove Predsjedništva o pitanjima vezanim za ostavštinu Josipa Broza. Tada je zaključeno da se zlato deponira u trezor Narodne banke. Zajedno s tim odlučeno je i da se imovina za koju je utvrđeno da je pripadala obitelji Karađorđević preda na raspolaganje Narodnoj banci Jugoslavije.
Narodnoj banci Jugoslavije naređeno je da uz angažman stručnjaka treba ocijeniti koji predmeti iz imovine imaju posebnu umjetničku ili povijesnu vrijednost radi predaje odgovarajućim muzejskim institucijama u SFRJ. Ono što je zanimljivo - Predsjedništvo SFRJ odlučilo je da se neki predmeti prodaju na aukciji. Točnije rečeno, naložili su da se utvrdi koji se predmeti mogu unovčiti na aukciji, a koji se mogu uključiti u zlatne rezerve Narodne banke Jugoslavije. Otuda je sasvim mogućno da je velik broj dragocjenosti Josipa Broza i obitelji Karađorđević u međuvremenu nestao, bilo da je 'aukcijski prodan', bilo da je priključen državnim rezervama.
Prema informaciji koja je 28. lipnja 1982. dostavljena Predsjedništvu SFRJ, izvršeni su zaključci od 30. ožujka 1982. u vezi s 'nekim pitanjima vezanim za utvrđivanje ostavštine Josipa Broza Tita i zaključilo kako će se postupiti sa stvarima koje su se nalazile u objektima Memorijalnog centra Josip Broz Tito'.
Narodnoj banci Jugoslavije predano je:
a) zlato u polugama i u prahu u ukupnoj težini od 29,366 kg
b) zlatnici (veliki i mali), ukupno 2.663 komada
c) predmeti od zlata, brilijanata i dijamanata koji su pripadali obitelji Karađorđević, ukupno 149 komada
d) predmeti od zlata i drugih plemenitih metala koji su poslije rata uzeti iz trezora Narodne banke Jugoslavije, zaplijenjeni ili nabavljeni iz državnih sredstava, ukupno 251 komad
e) numizmatički novac veće vrijednosti, ukupno 1.271 komad
f) odlikovanja koja su pripadala obitelji Karađorđević, 13 komada
g) posuđe od srebra i srebra s pozlatom, ukupno 18 kompleta
h) ostali predmeti manje vrijednosti (dugmad za manžete, kutije za cigarete, medaljoni, privjesci, značke i dr.), ukupno 83 komada
i) devize u gotovini: 26.219 USA $, 36.000 DM i 2.200 danskih kruna.
Svi predmeti i novac predani su Narodnoj banci Jugoslavije zapisnički, s obavezom da izvrši stručnu procjenu vrijednosti predmeta koji imaju povijesnu i arheološku vrijednost i te predmete ustupi odgovarajućim muzejskim ustanovama u Jugoslaviji, a ostale predmete pretvori u zlatnu rezervu ili proda na aukciji, shodno zaključku Predsjedništva SFRJ.
Dinarska sredstva koja su pripadala Josipu Brozu Titu, a nađena su u Memorijalnom centru, u iznosu od 2.149.589,80 dinara, stavljena su na štednu knjižicu, tako da zajedno sa sredstvima (od autorskih prava i drugih ušteda) koja su se već nalazila na knjižici iznose ukupno 4.933.715,85 dinara. Devizna sredstva na deviznom računu iznose 5.700,49 DM.
U informaciji je izričito navedeno da su odlikovanja, spomen-plakete (zlatne i ostale), razne diplome, zahvalnice, priznanja i štafetne palice evidentirane, ali da nisu unesene u Narodnu banku Srbije, piše Danas.
