O nacrtu rezolucije iza koje stoji oko 60 zemalja trebalo bi se glasati nakon zatvaranja rasprave, a to se očekuje u četvrtak.

U tekstu se „naglašava potreba postizanja, što je prije moguće, sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini u skladu s načelima Povelje UN-a”.

Kao i u ranijim rezolucijama potvrđuje se „UN-ova predanost suverenitetu, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine” te se poziva na trenutni prekid neprijateljstava.

U usvojenom tekstu, koji za razliku od odluka Vijeća sigurnosti nije pravno obvezujuć, od Rusije za zahtijeva da „odmah, u potpunosti i bezuvjetno povuče sve svoje vojne snage s teritorija Ukrajine”.

Kijev se nada potpori barem jednakog broja država kao u listopadu kad je njih 143 glasalo za rezoluciju kojom se osudila ruska ilegalna aneksija nekoliko ukrajinskih teritorija, piše agencija France Presse.

S tim ciljem Ukrajina je popustila pritisak da se u tekst uključi mirovni plan predsjednika Volodimira Zelenskija u deset točaka koji je predstavio u studenom, tvrde diplomatski izvori.

“Mislim da smo pripremili tekst koji doista pokušava okupiti međunarodnu zajednicu, pokušava biti što kohezivniji i što pozitivniji”, rekao je europski diplomat.

Godinu dana nakon invazije na Ukrajinu rezolucija bi bila poruka Rusiji da "ne može postići svoje ciljeve silom", dodao je diplomat, izrazivši nadu da će Moskva, ako se "osjeti izolirano, u određenom trenutku za nju pritisak biti prejak da pruži otpor”.

Simbolički značaj

Nekoliko dana duga rasprava o rezoluciji počinje u srijedu u 21 sati po srednjoeuropskom vremenu, a u njoj će sudjelovati niz šefova diplomacija koji stižu u New York, uključujući američkog ministra vanjskih poslova Antonyja Blinkena.

U sjedište UN-a stiže i hrvatski ministar Gordan Grlić Radman.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je najavio „sustavni” nastavak ofenzive u Ukrajini u dugom govoru koji je podsjetio na vremena hladnog rata.

Dio zemalja globalnog juga smatra da su zemlje sjevera pretjerano usredotočene na sukob. Američka veleposlanica u UN-u Linda Thomas-Greenfield poručila je da potpora miru u Ukrajini "nije izbor između Sjedinjenih Država i Rusije", već "obrana povelje " UN-a.

Kina je pak zabrinuta da bi konflikt mogao eskalirati te je najavila svoj prijedlog „političkog rješenja” za kraj rata.  Peking i New Delhi bili su suzdržani tijekom rezolucija o osudi ruske agresije na Ukrajinu. 

"Ako Kijev neće razgovarati o miru, postoji rizik da zemlje BRICS-a počnu tvrditi da je Ukrajina prava prepreka", rekao je analitičar organizacije International Crisis Group Richard Gowan, referirajući se na organizaciju koja okuplja Brazil, Indiju, Kinu i Južnu Afriku.

"Zbog toga su SAD i EU željeli dobiti reference na prekid neprijateljstava u ovotjednom tekstu", rekao je. 

Taj "prestanak neprijateljstava" prati uvjet da Rusija u potpunosti povuče svoje snage, budući da bi prekid vatre mogao predstavljati samo zatišje koje bi Rusiji omogućilo da se pregrupira, rekli su diplomati.

Iako je rezolucija uglavnom "simbolična", nastavio je Gowan, ona će naglasiti izolaciju Rusije i "potkopati Putinove pretenzije da predvodi neku veliku antizapadnu koaliciju"

Opća skupština tijekom prošle godine glasala je o tri rezolucije o osudi ruske invazije, a svaka je dobila između 140 i 143 glasova podrške. 

Pet zemalja svaki put je glasalo protiv – Rusija, Bjelorusija, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja. Manje od 40 zemalja bilo je suzdržano.

Četvrta rezolucija, izglasana u travnju, pozvala je na suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a. Iako je bila uspješna, dobila je manje podrške – za nju je glasalo samo 93 država, 24 je bilo 'protiv', a 58 'suzdržanih'.