U prvih šest mjeseci ove godine zbog dijagnoze neuroze i afektivnih poremećaja povezanih sa stresom na bolovanju je bilo čak 1365 osoba, što je državu stajalo 21,1 milijun kuna. Prošle je godine zbog te dijagnoze na bolovanju bilo 3006 zaposlenih, za koje je iz proračuna izdvojeno 46,6 milijuna kuna. Čak 58 milijuna kuna isplaćeno je za 3259 radnika na bolovanju zbog stresa u 2010. godini. No, iako broj bolovanja zbog stresa pada, psihijatri tvrde da su im ordinacije sve popunjenije
'Možda nisu svi pacijenti na bolovanju. Kako je stres zbog gubitka radnog mjesta i upitne egzistencije jedan od najtežih, možemo samo pretpostaviti kako je broj bolovanja u padu jer su ljudi već izgubili posao', kaže za Poslovni dnevnikprof. dr. sc. Vlado Jukić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče.
Da je stanje ozbiljno, naglašava, pokazuje i činjenica da je u sklopu klinike posljednje tri godine oko 16 posto svih pacijanata s dijagnozom depresije, dok je prije ta brojka bila 10 posto. Depresija i kriza čak su teme globalnoga Dana mentalnog zdravlja, kaže Jukić.
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) tvrde da stres i dalje prednjači na listi najpopularnijih dijagnoza za bolovanje. U prosjeku je svaki zaposleni s tom dijagnozom u prvih šest mjeseci ove godine proveo više vremena kod kuće nego na poslu. Prema Izvješću o stopi bolovanja na teret HZZO-a, zbog stresa je svaki zaposleni na bolovanju proveo u prosjeku 135 dana. Oni pak smatraju da broj dijagnoza bolovanja zbog stresa pada zbog strožih kontrola bolovanja.
Naime, stopa bolovanja u stalnom je padu otkako su iz HZZO-a najavili obračun s lažnim bolesnicima, pa tako kontrolori opravdanost bolovanja provjeravaju ne samo u ordinacijama obiteljskih liječnika nego i na kućnim adresama osiguranika. U prošloj godini na državnoj razini bolovalo se gotovo osam milijuna dana na teret poslodavca, dok je HZZO isplatio više od milijardu kuna. Sličan je omjer statistike u prvih šest mjeseci ove godine, kada je na teret poslodavca bilo je četiri milijuna dana, a na teret HZZO-a isplaćeno je oko 511 milijuna kuna.
Kako se stres može manifestirati i kroz druge zdravstvene probleme, šifre pod kojima se vodi bolovanje nisu mjerodavne. Jedna od posljedica stresa je, primjerice, bol u leđima, koja je također jedan od češćih uzroka dugotrajnih bolovanja u Hrvatskoj.
Psihijatar Vladimir Gruden kaže da se sa stresom se ne treba igrati. Posljedice stresa mogu biti glavobolje, moždani udar, srčani infarkt, šećerna bolest, visok krvni tlak, depresija, ali i niz drugih. Stres se manifestira na nekoliko načina, kroz tjelesne simptome kao što je glavobolja, vrtoglavica, napetost u mišićima, bol u prsima, plitko disanje, ubrzan rad srca, psihičke simptome odnosno napetost, umor, depresivnost, razdražljivost i anksioznost te promjene u ponašanju poput nervoznih gesta te konzumacije alkohola, duhanskih proizvoda i lijekova.
