Rad je objavljen 2011. i zapravo je bio dio Safnerova doktorata koji je radio na Sveučilištu Joseph Fourier u Grenobleu u Francuskoj.

Tema je bila metodološka. Tim je na simuliranim i stvarnim podacima o pumama u SAD-u i biljci alpski kotrljan procjenjivao performanse dvije grupe metoda, odnosno računalnih programa za pronalaženje barijera za protok gena.

'Barijere za protok gena elementi su u prostoru - ceste, rijeke, planine itd - koji sprečavaju ili otežavaju kretanje ili razmnožavanje organizama', rekao je naš mladi znanstvenik i pojasnio: 'One mogu uzrokovati fragmentaciju populacija, smanjenje njihove genetske raznolikosti, a potencijalno i izumiranje. Primjerice ako u izoliranoj populaciji dođe do smanjenja genetske raznolikosti, ona će postati genetski homogenija, odnosno siromašnija i time manje otporna na bolesti ili druge stresove - može doći do nakupljanja 'loših' alela i slično.'

Safnerov je tim analizirao velik broj simuliranih uzoraka kao i dva stvarna, empirijska, svim metodama koje su rangirane prema broju ispravnih rješenja koje su uspjele detektirati. Rad u svojim zaključcima daje preporuke za korištenje jedne grupe metoda, uz ograničenja i smjernice za korištenje pojedinih metoda iz te grupe.

'Kako se radi o metodološkom radu koji daje pregled izuzetno popularnih metoda i olakšava istraživačima odabir najadekvatnije za njihov problem, rad je nakupio preko 50 citata što je bila ideja moje mentorice. Naime, metodologija i pregledi uvijek su popularni i citirani', bio je iskren naš sugovornik.

Rezultati do kojih je došao tim najčešće se mogu primijeniti za odabir metoda za populacijsko genetičke analize. Drugim riječima, rad pomaže znanstvenicima koji bi htjeli koristiti neku od tih metoda da odaberu najpogodniju te daje neka ograničenja i smjernice za korištenje svake od njih.

'Pronalaženje barijera za protok gena važno je kada se želi ispitati i pronaći utjecaje nekih elemenata prostora na genetsku strukturu različitih organizama. Na primjer u istraživanju utjecaja prometne infrastrukture na genetsku strukturu jelena u Hrvatskoj ideja je bila testirati utječu li autoput Zagreb – Beograd i autoput Zagreb - Rijeka na genetsku strukturu jelena u Slavoniji i Gorskom kotaru', kaže naš agronom s doktoratom iz ekologije.

Nažalost, unatoč tome što je doktorirao i pokazao da može raditi kvalitetne znanstvene radove, Safner već dvije godine ne radi u znanosti.

'Istekao mi je novački ugovor pa sada radim studije utjecaja i slične stvari. Primjerice, radim istraživanja na temu famozne nafte u Jadranu. Nisam uspio naći posao u Zagrebu kao statističar-genetičar, tako da zapravo ova nagrade u sebi ima određenu ironiju. Nisam nezadovoljan poslom, smatram ga korisnim za ekologiju i Hrvatsku, no svakako bih više volio kada bih mogao raditi znanost', rekao je Safner.