Kako navode u ministarstvu, izrada novog zakona proizlazi iz potrebe ujednačavanja visine i izračuna zatezne kamatne stope u odnosima između poduzetnika, koje su sada na različit način uređene Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Naime, Zakonom o obveznim odnosima kao temeljni (referentni) kamatnjak određena je eskontna stopa Hrvatske narodne banke (koja trenutačno iznosi sedam posto). Pritom se pak nije uzelo u obzir to da je ta stopa neprikladna, jer nije mjerodavan odraz realnog stanja na tržištu novca, obrazlaže se prijedlogu zakona.

Stoga je Ministarstvo financija u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kao osnovicu za izračun zatezne kamatne uzelo referentnu kamatnu stopu koju temeljem stvarnih vrijednosti kamatnih stopa na tržištu utvrđuje i objavljuje HNB.

Tako bi, prema odredbama novog zakona o kamatama, referentna stopa bila prosječna kamatna stopa na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koja je izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu umanjena za jedn postotni bod.

Na osnovu referentne stope utvrđivat će se stopa zakonske zatezne kamate - na odnose iz ugovora između poduzetnika, odnosno poduzetnika i osoba javnog prava to bi bila referentna stopa uvećana za osam postotnih bodova, a u ostalim odnosima uvećana za sedam postotnih bodova.

Poduzetnici bi između sebe mogli ugovoriti i drugačije stope zatezne kamate, ali i tu postoji ograničenje i ne bi mogle biti veće od zatezne kamate na ugovore među poduzetnicima (referentna uvećana za osam postotnih bodova) uvećano za polovinu te stope.

Slično kao i u važećem uređenju (članak 26. Zakona o obveznim odnosima) predviđeno je da se stopa ugovornih kamata veže uz stopu zakonskih zateznih kamata.

Međutim, predlaže se da stopa ugovornih kamata između poduzetnika, odnosno poduzetnika i osobe javnog prava ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata određene za tu vrstu odnosa, za razliku od važećeg uređenja prema kojemu je ugovorna kamata mogla biti u visini stope zakonskih zateznih kamata uvećane za polovinu te stope.

Na taj način bi se smanjila maksimalna stopa ugovornih kamata između poduzetnika, odnosno poduzetnika i osoba javnog prava te bi tako za prvo polugodište 2014. iznosila 12,35 posto, dok po trenutno važećim odredbama (članak 26. Zakona o obveznim odnosima po kojemu najviša ugovorna kamata može biti najviše u visini stope zakonskih zateznih kamata, uvećane za polovinu te stope) može iznositi 18 posto.