Devet europskih političara do sada je odlučilo bojkotirati srednjoeuropski summit koji se održava polovicom mjeseca u Ukrajini pojačavajući tako pritisak na tu zemlju zbog postupaka prema zatočenoj bivšoj premijerki Juliji Timošenko
Predsjednici Njemačke, Austrije, Italije, Hrvatske, Estonije, Slovenije, Bugarske i Češke najavili su kako se neće odazvati pozivu ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča na summit koji se treba održati 11. i 12 . svibnja na Jalti.
I predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kaže kako neće posjetiti Ukrajinu nakon izvješća o zlostavljanju bivše premijerke Julije Timošenko u zatvoru u kojem služi kaznu od sedam godina zbog zloupotrebe dužnosti. Ona štrajka glađu od 20. travnja zbog napada jednog od čuvara na nju.
Bojkot neformalnog summita kojemu je prošle godine u Poljskoj nazočilo 20 predsjednika država uključujući američkog Barracka Obamu prijeti sramotom za Kijev koji teži članstvu u EU.
Taj bojkot mogao bi biti preteča još bolnijeg bojkota koji bi mogao slijediti tijekom održavanja ukrajinskog dijela europskoga nogometnog prvenstva u lipnju.
U Poljskoj se slučaj Timošenko izrodio u glavnu temu i glavna oporbena stranka pozvala je na bojkot svih utakmica u Ukrajini dok se takvom potezu protive predsjednik Bronislaw Komorowski i premijer Donald Tusk.
Tusk je iskoristio priliku kako bi upozorio Ukrajinu na to da će joj dramatično stradati ugled ukoliko se ne pronađe humanitarno rješenje za bivšu premijerku.
Premijer Litve, čija predsjednica Dalia Grybauskaite još nije odlučila hoće li otputovati na summit na Jalti, u četvrtak je ocijenio kako je zatočenje Julije Timošenko pogreška.
Ni ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ni ured ukrajinskog predsjednika za sada ne žele komentirati najave bojkota.
Na vijesti da o bojkotu razmišlja i njemačka kancelarka Angela Merkel ukrajinski dužnosnici odgovorili su kako je to povratak na hladnoratovske taktike.
Odluku o bojkotu Ukrajine donijela je i europska povjerenica za pravosuđe i temeljna prava Viviane Reding.