Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je sredinom prošlog siječnja da će Pariz isporučiti Ukrajini nekoliko stotina kompleta za lansiranje precizno navođenih bombi Hammer, s time da će svaki mjesec pristizati po 50 primjeraka tih kompleta. Već mjesec i pol od Macronove objave, prvi Hammeri počeli su djelovati po ruskim položajima u okupiranim dijelovima Ukrajine, što je potvrdio zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga, general pukovnik Mikola Oleščuk.

Prvi čovjek ukrajinskog ratnog zrakoplovstva objavio je snimku napada francuskom bombom s natpisom 'Za djecu Odese. S mržnjom, bez poštovanja'. Kako je kasnije pojašnjeno, meta napada bio je objekt ruske vojske u selu Kozači Laheri na lijevoj obali Dnjepra u regiji Herson. Prema navodima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, prije samog napada Hammerom korištena je bespilotna letjelica koja je pratila ruske trupe, što je najvjerojatnije poslužilo za utvrđivanje točnih koordinata lokacije neprijatelja.

Nekoliko dana ranije pojedini ukrajinski portali izvijestili su da su ukrajinske zračne snage već koristile Hammer za granatiranje položaja ruskih okupatora na području koksare Avdiivka. Prema tim izvorima, za podešavanje paljbe po ruskim položajima korišten je izviđački dron ukrajinske teritorijalne obrane, no još uvijek nije poznato koji je tip aviona lansirao bombe.

Komplet Hammer se, inače, može izbaciti iz francuskih borbenih aviona tipa Rafale, Mirage 2000D i Mirage F1, kao i iz američkog F-16 ili indijskog Tejasa, ali kako tih aviona nema na ukrajinskom ratištu, čini se da su ukrajinski borbeni avioni morali proći odgovarajuće modifikacije. Trenutne ukrajinske opcije za lansiranje Hammera počivaju na dostupnim lovcima tipa MiG-29 ili Su-27 te jurišnicima Su-24 ili čak Su-25, iako brzina i plafon potonjeg aviona nisu podesni za tu vrstu naoružanja.

Pribjegavanje najjednostavnijem rješenju

Stručnjaci vjeruju da su Ukrajinci u oskudnoj dostupnosti odgovarajućih platformi za lansiranje Hammera pribjegli najjednostavnijem rješenju odabravši unaprijed planirane mete, s koordinatama cilja učitanim prije polijetanja aviona, kao što je to napravljeno prilikom integracije američkog proturadijacijskog projektila AGM-88, kompleta za nadogradnju klizećih bombi tipa JDAM ili pak francuskih projektila SCALP-EG, odnosno britanske varijante tog projektila u tipu Storm Shadow.

AASM 250 Hammer je komplet s kombiniranim sustavom navođenja i raketnim motorom koji pretvara nenavođene bombe u precizno navođeno streljivo. Sastoji se od prednjeg dijela sa sustavom za navođenje i zakrilcima te stražnjeg dijela s akceleratorom namijenjenim povećanju dometa leta. Domet gađanja takvog streljiva ovisi o visini lansiranja i početnoj brzini, no prema službenim podacima, kreće se između 15 i 70 kilometara. Riječ je zapravo o pametnom oružju zrak-zemlja za sve vremenske uvjete koje je razvio Safran Electronics & Defense, a namijenjeno je bliskoj zračnoj potpori i misijama udara duboko u neprijateljskoj pozadini.

Osnovna varijanta 250 Hammer, koju trenutno koriste Ukrajinci, podrazumijeva korištenje dijelova za navođenje i proširenje dometa pričvršćenih na nevođenu bombu od 250 kilograma. Ova izvedba ima navođenje putem hibridnog inercijalnog navigacijskog sustava (INS) ili pak putem GPS-a, a ostale varijante uključuju infracrveno ili lasersko navođenje, uz INS ili GPS za veću točnost. Pored kompleta za bombe od 250 kilograma, sustav je dodatno razvijen za korištenje bombi težine 125, 500 ili 1000 kilograma.

Hammerom protiv prastarog jugoslavenskog Galeba

Što se tiče navođenja, osnovna inačica od 250 kilograma kombinira podatke iz INS-a ili GPS-a kroz Kalmanovo filtriranje, odnosno linearnu kvadratnu procjenu, postižući vjerojatnost kružne pogreške od 10 metara. Ova dekametrična varijanta za sve vremenske uvjete nadopunjena je metričkom inačicom dan/noć za povoljne vremenske uvjete koja putem infracrvenog navođenja usklađuje ciljno područje s ciljnim modelom pohranjenim u memoriji sustava. Treća pak inačica, ona s laserskim navođenjem, namijenjena je preciznom gađanju pokretnih meta.

Valja reći da su Francuzi koristili komplete Hammer u Afganistanu za potporu kopnenim snagama te u Libiji, gdje je francuski Rafale njime uništio laki školsko-borbeni avion jugoslavenske proizvodnje tipa Galeb G-2 neposredno nakon što je taj prastari zrakoplov sletio u zračnu bazu Misrata. Kasnije je komplet iskorišten i za uništavanje libijskog tenka na udaljenosti od 55 kilometara.

Vojni analitičari uvjereni su da će Hammer značajno poboljšati sposobnosti ukrajinskih zračnih snaga da izvode udare zrak-zemlja na položaje okupacijskih snaga. Opskrba Ukrajine tim kompletima mogla bi značajno poboljšati i sigurnost ukrajinskih pilota u borbenim zadaćama, ponajviše zbog njihova dometa, ali je zasad teško predvidjeti hoće li Pariz isporučivati one namijenjene težim bombama.

Stručnjaci podsjećaju da su i bombe bez vlastitih motora dosad značajno pomogle ukrajinskim oružanim snagama. Primjerice, praksa korištenja klizećeg JDAM-a pokazala se učinkovitom, ali mali broj ovog sustava ne dopušta sustavnu upotrebu protiv neprijateljskih ciljeva. Zaključno, to koliko će Ukrajinci biti uspješni u korištenju Hammera ponajviše će ovisiti o broju isporučenih kompleta.