Hrvatska očekuje ulazak u Europsku uniju u srpnju 2013, što će biti veliki korak za zemlju, koja je rođena iz krvavog rata za neovisnost prije dva desetljeća. No članstvo u EU nije besplatno. Naime, kvaka leži u podizanju cijena energenata, piše Financial Times
Financial Times piše kako će vjerojatan ishod biti donošenje novog zakona o energentima koji će omogućiti energetskim tvrtkama da postavljaju svoje cijene. Prije toga, to je bilo u nadležnosti Vlade, koja je čuvala niske troškove braneći tako 'životni standard'.
Naknade će morati odobriti HERA, neovisni energetski regulator, no energetske tvrtke-gubitaši, poput Prirodnog plina i državne elektroenergetske tvrtke HEP, vjerojatno neće propustiti priliku da ih podignu.
Novi zakon, koji je donesen krajem prošlog tjedna, namjerava popustiti državnu kontrolu nad energetskim sektorom i omogućiti tvrtkama da same odrede cijene i povećaju profitabilnost na putu do pristupanja EU-u. Nakon što Hrvatska pristupi Uniji, morat će izložiti svoje energetsko tržište europskom natjecanju, a domaći proizvođači moći će se boriti u svom trenutno neprofitabilnom stanju, piše Financial Times.
No ono što bi moglo biti dobra vijest za energetske tvrtke, moglo bi biti loša vijest za hrvatske proizvođače i potrošače. Cijene plina i struje već su podignute za 22 posto i 20 posto, a slični potezi mogu se očekivati u novom liberaliziranom režimu, prema riječima Vedrana Antoljaka, poslovnog konzultanta u Zagrebu. Antoljak smatra kako se povećanjem troškova povećava rizik od neutraliziranja Vladinih napora da ukine teret za poduzetnike, posebno za mala i srednja poduzeća, te da bi to moglo imati 'velik utjecaj na građane koji već snose većinu tereta recesije'.
Očekuje se da će se hrvatsko gospodarstvo dodatno smanjiti ove godine i opet 2013, prema nedavnom izvješću Hypo Alpe-Adria-Banke, što bi značilo pet uzastopnih godina bez realnog rasta. U međuvremenu, cijene i dalje rastu, podrivajući potrošačku moć. Dok Hypo očekuje prosječnu godišnju inflaciju od 3,1 posto za 2012, indeks proizvođačkih cijena porastao je za 8,9 posto do rujna.
Kao što govore nedavna iskustva drugih postkomunističkih država koje su pristupile EU-u, ulazak u EU nije besplatan ručak. Čini se da su Hrvati to shvatili i da ulasku u EU pristupaju s više opreza, čak i s manjim entuzijazmom nego što je to bilo drugdje u Istočnoj Europi. Energetska liberalizacija je dio dugog i teškog procesa tranzicije. No možda Hrvati mogu biti zahvalni što su bliži EU-u nego većina njihovih bivših jugoslavenskih susjeda, koji su još uvijek daleko od uživanja EU beneficija, zaključio je Financial Times.
