Po svemu sudeći, radi se o izviđačko-špijunskoj letjelici ruske proizvodnje, Tupoljev-141 Striži ili Vitez, rekao je umirovljeni vojni pilot Ivan Selak, komentirajući za N1 pad bespilotne letjelice u Zagrebu. Objasnio je uz ostalo tko ih koristi te što se događa ako nepoznata letjelica uđe u zračni prostor NATO-a
'Apsolutno je došlo do propusta da ta letjelica u doba sukoba u Europi prođe skoro 1000 kilometara i, eto, padne na naseljeno područje u glavnom gradu jedne države. Inače, što se tiče same letjelice, to baš i nije tako mala letjelica, ta letjelica je dužine kao što su dugački borbeni zrakoplovi MiG, Rafale ili F-16, tih je dužina, a široka je oko četiri metra i prilično je brza. Ima turbo jet motor, a koristi booster raketni motor koji je lansira s kamiona i njena brzina je poprilična, to je brzina kao i mlaznog aviona kada leti, 800, 900 do 1000 kilometara. Dolet je oko 1000 kilometara. To je upravo ta udaljenost, preletjela je rumunjski, pa mađarski, pa naš prostor. Ovdje je pala', rekao je Selak za N1.
vezane vijesti
![[VIDEO/FOTO] Stručnjak kaže da je na Zagreb pao stari sovjetski dron, evo što znamo o toj letjelici](/media/thumbnail/500x300/1656568.jpeg?cropId=2025548)
Istaknuo je da je letjelica pala zato što je ostala bez goriva. 'Ustvari, ostala je možda koja litra goriva, koju motor ne može isisati iz rezervoara, a da je ostala bez goriva, vidljivo je i po tome da prilikom pada nije došlo do požara. Da je imala više goriva, garant bi na zemlji još gorjelo', rekao je Selak.
Na pitanje tko koristi takve letjelice, Selak je rekao da ih Rusi ne koriste.
'Prestali su je koristiti i Ukrajinci, međutim Ukrajinci su, čini mi se 2014., praktično osposobili nekoliko tih letjelica i nekoliko njih sličnih njima, koje su puno manjeg dometa. Čini mi se da je jedna srušena, da su je srušili ruski separatisti, da je pala u Donbasu, ali to je manja letjelica, kraćeg dometa. Ovo je ipak veća letjelica i siguran sam da je koriste Ukrajinci, Rusi ne, jer imaju suvremenije, bolje, sofisticiranije i bolje opremljene letjelice koje imaju puno manji radarski odraz', objasnio je Selak.
Rekao je nadalje za N1 da je letjelica boravila u hrvatskom zračnom prostoru osam ili devet minuta. 'S obzirom na to da je letjela na 1300 metara, to nije mala visina, ne spada u red malih visina, trebala je biti praćena i može se vidjeti. Njen radarski odraz nije malen, bez obzira kako letjela. Zapanjen sam time da je Mađari, u čijem je zračnom prostoru provela više vremena, nisu uočili. To nije propust ni Mađara ni Rumunja, a ni naš. Ne može netko tko radi na osmatračkom radaru na Sljemenu nazvati dežurni dvojac ili protuzračnu obranu i dignuti uzbunu, zna se kako ide ta procedura', rekao je Selak.
kakva je procedura
Što se događa ako nepoznata letjelica uđe u zračni prostor NATO-a?
NATO je glavni u odlučivanju o tome što se događa ako nepoznata letjelica uđe u njegov zračni prostor, objasnio je Selak. 'Dok sam ja još bio u sustavu, stvar je bila u zrakoplovnoj bazi Torrejon u Španjolskoj, koja koordinira i provodi sve te postupke i nadležna je za taj dio neba o kojem se sada radi. Slika sa svih radara praktički se 'linka' iz Mađarske i Hrvatske na zapovjedno mjesto u Torrejonu, a oni prate, vide i poduzimaju mjere, to jest trebali bi. Onda ide alarmiranje sustava protuzračne obrane - ili protuzračne obrane ili podizanje borbenih lovaca. U Mađarskoj bi to bili Gripeni, u Rumunjskoj F-16, a kod nas je naš ministar deklarirao da naši avioni ne mogu letjeti noću i s obzirom na to da on daleko više od mene zna možemo li ili ne letjeti noću, mi noću ne letimo', rekao je Selak.
