Norveška se već više od desetljeća bori i pokušava pronaći rješenja problema ovisnika o teškim drogama. Ova skandinavska država ima jednu od najvećih stopa smrti od predoziranja, a prema objavljenim podacima, trenutno broji oko 9000 ‘ovisnika visokog rizika’, koji većinu svog života provode po zatvorima.

S obzirom na to da su norveške vlasti odlučile problem ovisnika tretirati kao zdravstveni problem, a ne isključivo kao kazneno djelo, planiraju značajan dio njih uvesti u zdravstveni sustav kako bi im omogućili tretman koji ranije nisu mogli dobiti.

Sredinom prosinca Norveška je većinom glasova u parlamentu izglasala potporu dekriminalizaciji teških droga, što su sve uključene strane prozvale povijesnom odlukom. Oko ovog problema složili su se i konzervativci (Hoyre), liberali (Venstre), radnička stranka (Ap) i socijalisti (SV). Upravo su spomenute stranke bile inicijatori promjene ove politike.

Sveinung Stensland, zamjenik predsjednika norveškog Odbora za zdravstvo parlamenta, izjavio je: ‘Važno je naglasiti da nećemo legalizirati marihuanu i ostale droge, nego ćemo ih dekriminalizirati. Promjena će trajati neko vrijeme, ali to znači promjenu vizije - ovisnike ćemo liječiti kao bolesnike, a nećemo ih tretirati kao kriminalce i kažnjavati klasičnim kaznama.’

Ovaj potez nastavlja se na program u kojem su se, uz sudsku kontrolu, zatvorske kazne još od 2006. mijenjale programima za odvikavanja za ovisnike u Bergenu i Oslu.

Članovi Odbora za zdravstvo tijekom veljače posjetit će Portugal, koji je dekriminalizirao posjedovanje droge još 2001. Ta je zemlja poduzela takav korak zbog heroinske epidemije i zato što je do tada bila neslavni rekorder Europske unije po broju umrlih od AIDS-a čija se zaraza povezuje s uporabom droga. Sedamnaest godina kasnije Portugal je broj takvih smrti značajno smanjio te sada zauzima predzadnje mjesto na toj listi.