Manjinsku vladu čine Konzervativna stranka, kojoj pripada premijerka Solberg, potom populistička Napredna stranka s desnog centra i Liberalna stranka, a vlada ima podršku i demokršćana.

Čelnik Napredne stranke Siv Jensen izjavio je da će Norveška pooštriti svoju imigracijsku politiku, uključujući relokaciju članova obitelji, uz veće zahtjeve za norveško državljanstvo i zabranu burke.

Manjinske vlade su, inače, uobičajene u Norveškoj. Nova vlada u kojoj su tri stranke ima 84 mjesta u parlamentu, a za većinu je potrebno njih 85.

Konzervativci su osvojili drugo mjesto na izborima u rujnu. Iako je Solberg željela da kršćanski demokrati uđu u vladu, oni su odbili suradnju s Naprednom strankom i odlučili su da će umjesto toga dati potporu vladi.

U norveškoj povijesti nijedan konzervativni premijer dosad nije osvojio dva uzastopna mandata.

Norveško gospodarstvo oporavlja se od krize izazvane oštrim padom cijena nafte, a taj je sektor izgubio 50 tisuća radnih mjesta od 2013. do 2016. godine. Vlada je posljedice toga neutralizirala smanjenjem poreza, ali se sve više čuju glasovi da je potrebno transformirati gospodarstvo jer je previše ovisno o nafti.

Solberg je uspjela neutralizirati i drugu veliku krizu u svom mandatu, veliko povećanje broja imigranata. Povijesni imigracijski val koji je 2015. uzdrmao Europu zahvatio je i Norvešku, zemlju s 5,3 milijuna stanovnika, u kojoj je te godine bilo više od 30.000 zahtjeva za azil.

Europa je od tada zatvorila svoje granice, a Norveška postrožila uvjete useljavanja i val izbjeglica u zemlju je zaustavljen.