Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Marina Dujmović- Vuković kazala je da se izmjenama zakona o mirenju želi smanjiti broj sporova pred sudom, a sucima dati diskrecijska ovlast da predmet upute na mirenje u bilo kojoj fazi postupka.

Navela je kako je prošle godine od 638 predmeta uspješno riješeno njih 170, odnosno 27 posto, dok je u prvom kvartalu ove godine taj postotak znatno veći i iznosi 46 posto od 153 upućena predmeta.

SDP-ova Ingrid Antičević- Marinović ocijenila je da je broj predmeta riješen mirenjem 'mizeran da mizerniji ne može biti' jer je, kaže, od donošenja zakona 2003. prošlo šest godina. 'Umjesto da danas u Saboru govorimo o tome koliko je zakon rasteretio pravosuđe, mi govorimo tek o pilot projektu', rekla je Antičević-Marinović.

Ocijenila je pozitivnim što bilo tko može provesti postupak mirenja, bez obzora na zanimanje i u ime SDP-a podržala izmjene zakona kojima će se, uz ostalo, osigurati djelotvornost, nepristranost i kompetentnost izmiritelja i urediti pitanje zastare u odnosu na zahtjeve koji su predmet postupka mirenja. Podržala ju je i HNS-ova zastupnica Danica Hursa

Ana Lovrin (HDZ) navela je kako zakonodavni okvir za postupak mirenja postoji, ali da dosad nije bilo dovoljno odaziva pravnih i fizičkih osoba. Zato je, dodaje, Vlada 2005. donijela Strategiju razvoja alternativnih rješavanja sporova.

'Nesumnjiva je politička volja da se uvede institut mirenja jer, osim smanjenja troškova postupka, pridonosi tolerantnom okruženju i očuvanju dobrih odnosa među strankama osobito u trgovačkim sporovima', rekla je Lovrin.

Podržao ju je stranački kolega Boris Kunst (HDZ) ocijenivši potrebnom veću javnu promociju sustava mirenja, kao i izmjenu zakona o porezu na dohodak u smislu neplaćanja poreza kada se postigne sporazum u individualnim sporovima.