Pod geslom "Svemir - živiš u njemu - otkrij ga!", Ujedinjeni Narodi proglasili su 2009.godinom astronomije

Prije 400 godina, pronalaskom durbina, promijenila se i slika svemira u ljudskim očima. Ljudi su uz pomoć teleskopa promatrali zvijezde i istraživali svemir. Galileo Galilei uz pomoć teleskopa promatrao je reljef na Mjesecu, otkrio je četiri svijetla Jupiterova mjeseca, u sjajnoj izmaglici Mliječne staze razabrao bezbroj zvjezdanih točkica i izučavao mrlje na Suncu

Prije 400 godina i teoretska astronomija doživjela je snažan napredak. Johannes Kepler opisao je u djelu "Astronomia Nova" planetne zakone i definitivno dokinuo staru geocentričnu predodžbu o svijetu i promovirao Kopernikovo viđenje. Otkriveno je da Zemlja nije središte svemira, nego da kruži oko Sunca.

Već na Staru godinu u jutarnjim satima počet će astronomska 2009. godina. U 6.06 sati Sunce će na svojoj putanji prijeći točku koja označava početak sunčane godine.

Budući je 2008. bila prijestupna godina, sunce će za gotovo 18 sati preduhitriti službenu Novu godinu.

Venera će u Novu godinu ući kao sjajna večernja zvijezda. Sredinom veljače njen sjaj na večernjem nebu bit će najintenzivniji. U ožujku će Venera nestati s večernjeg neba, da bi se u travnju pojavila na jutarnjem nebu.

Drugi najsjajniji planet, ogromni Jupiter, ubrzo nakon Nove godine iščeznut će s večernjeg neba, a sredinom ožujka bit će vidljiv na jutarnjem nebu. Na ljeto i jesen Jupiter će biti upadljiva zvijezda na južnom večernjem nebu.

Saturn, planet s prstenom, bit će početkom godine vidljiv u drugoj polovici noći na jugoistočnom nebu. Saturn se najbolje vidi u proljeće. Oni koji 2009. budu uz pomoć teleskopa promatrali Saturn, uzalud će tražiti njegov prsten. Vidjet će se samo tanka crta prstena koji će biti okomito okrenut prema Zemlji.

Mars će se istom na ljeto pojaviti na jutarnjem nebu, duboko na jugoistoku. Od tada pa do kraja godine, Mars će biti jedna od najupadljivijih zvijezda na nebu tijekom čitave noći.

Merkur, kojega nije lako opaziti, pokazat će se u siječnju, travnju i prosincu.

Američka svemirska sonda Messenger 30. rujna po treći će put proletjeti pokraj Merkura, prije nego sredinom ožujka 2011. počne kružiti oko Merkura.

U srednjoj Europi 2009. godina neće donijeti mnogo pomrčina. Iz našeg područja bit će vidljiva samo djelomična pomrčina mjeseca 31. prosinca. Dvije pomrčine sunca u 2009., 26. siječnja i 22. srpnja neće se vidjeti iz Europe.

Već 4. siječnja Zemlja će biti na točki svoje putanje koja je najbliža Suncu, točnije bit će 147,1 milijuna kilometara udaljena od Sunca.

Na dan 4. srpnja ta će udaljenost iznositi 152,1 milijuna kilometara, što je najveća udaljenost. Sunčeva će svjetlost u tom trenutku putovati do Zemlje 17 sekundi dulje nego početkom siječnja, kad će od Sunca do Zemlje stići za osam minuta i 10 sekundi.

Astronomsko proljeće počinje 20. ožujka u 12.44 sati, kad će sunce prijeći iznad južne nad sjevernu polutku Zemlje. Time će nastupiti ravnodnevica.

Vrhunac svoje godišnje putanje Sunce će doseći 21. lipnja u sazvježđu Bika na granici s Blizancima. Točno u 7.46 sati (po ljetnom vremenu) Sunce će doseći solsticij.

Nakon toga, opet će se početi približavati jugu i 22. rujna u 23.19 sati (po ljetnom vremenu) ponovno će biti nad ekvatorom, čime će nastupiti jesenska ravnodnevica.

Najjužniju točku doseći će 21. prosinca u 18.47 sati u sazvježđu Srijelca.

Prema gregorijanskom kalendaru, 2009. je prosta godina s 365 dana.

Židovska 5770. godina počinje 18. rujna zalaskom sunca.

Početak islamske 1431. godine pada na 17. prosinca zalaskom sunca.

Kinezi slave 26. siječnja početak godine vola

Prema jednoj staroj tradiciji, 2009. će biti pod okriljem Marsa.

Ljetno računanje vremena u 2009. bit će od 29. ožujka do 25. listopada.