'Vrhovni sud potvrđuje mišljenje (nižega) suda da UN ima najširi oblik imuniteta te da mu ne može suditi sud nijedne države', kaže se u sažetku presude.

Ta je presuda bila posljednja pravna opcija u Nizozemskoj za skupinu preživjelih iz Srebrenice, enklave koja je bila pod zaštitom nizozemskih vojnika UN-a kad su 1995. snage bosanskih Srba tamo ubile osam tisuća muškaraca i dječaka.

Odvjetnici koji zastupaju šest tisuća preživjelih u organizaciji 'Srebreničke majke' kažu da će se na tu odluku žaliti Europskome sudu za ljudska prava. 'UN kao međunarodni zaštitnik ljudskih prava ne bi smio biti iznad zakona nego preuzeti odgovornost za svoju ulogu u srebreničkome genocidu 1995', kaže se u priopćenju te skupine u reakciji na presudu. 'To je kršenje temeljnih ljudskih prava i u suprotnosti je s odredbama Europskoga suda za ljudska prava i Europskoga suda pravde', dodaje se.

Radislav Krstić, zapovjednik Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba, pred Međunarodnim je kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zbog zločina u Srebrenici bio prvi optuženik za genocid. U njegovoj presudi ICTY je zločin proglasio genocidom, a njega krivim za pomaganje u genocidu i pravomoćno ga osudio na 35 godina zatvora 2004.

Pokolj u Srebrenici najgori je pojedinačni zločin u ratu u Bosni i Hercegovini i prvi je genocid u Europi od nacističkog nad Židovima.

Axel Hagedorn, odvjetnik tvrtke Van Diepen Van der Kroef koja zastupa obitelji žrtava, rekao je da će žalbu predati Sudu za ljudska prava u Strasbourgu u roku od šest mjeseci. 'Tvrdimo da su nizozemski vojnici i UN kršili ljudska prava', rekao je. 'Dodjelom imuniteta skupini koja tvrdi da se bavi zaštitom ljudskih prava cijela je stvar okrenuta naglavce.'

Reuters piše kako neiskusni i slabije naoružani nizozemski vojnici nisu bili kadri spriječiti bosanske Srbe da zauzmu Srebrenicu, odvoje muškarce od žena i autobusima ih odvezu na desetke stratišta.

Srebrenički je masakr dugo godina predmet rasprava u Nizozemskoj. Vlada je 1996. zatražila od nizozemskoga Instituta za ratnu dokumentaciju (NIOD) da provede istraživanje o događajima uoči, tijekom i poslije pada Srebrenice. Izvještaj je objavljen 2002., a u zaključku stoji da je misija nizozemskoga bataljuna bila loše osmišljena i zato praktički nemoguća. Izvještaj NIOD-a često su citirali, ali Institut za rat i mir ocijenio ga je kontroverznim. Nizozemska je vlada prihvatila djelomičnu odgovornost i drugi kabinet premijera Wima Koka podnio je ostavku 2002.

Lani je nizozemski žalbeni sud proglasio nizozemsku državu krivom za smrt triju žrtava iz Srebrenice i tako je otvoren put za isplatu kompenzacija zbog neuspješne mirovne misije.