Hollanda bi na izborima 22. travnja trebalo podržati 31 posto, a Sarkozyja 24,5 posto birača, što je 2,5 posto veća razlika nego prije dva tjedna, prema anketi IFPO za radio Europe 1, tjednik Paris Match i TV Javni Senat.

U drugome krugu 6. svibnja Hollande bi dobio 58, a Sarkozy 42 posto glasova. Anketa je provedena jer je Sarkozy, koji sebe želi prikazati državnikom koji naporno radi na rješavanju francuskih gospodarskih teškoća, predstavio reforme među kojima je i povećanje PDV-a sa 19,6 na 21,2 posto.

U zasebnoj analizi javne potpore koju je Sarkozyju iskazala Angela Merkel, Reuters piše da njemačka kancelarka želi time poručiti koliko je Europi važna uloga dvojca 'Merkozy', kako ih nazivaju.

Sarkozy je Europu postavio u središte kampanje i računa na potporu kancelarke najsnažnijega gospodarstva Europske unije. Glasnogovornik njezine stranke CDU-a rekao je prošli tjedan da će Merkel kao čelnica konzervativaca aktivno podržati Sarkozyja te s njime prije izbora nekoliko puta nastupiti.

Kancelarkin je interes zadržati Sarkozyja na vlasti jer je s njim izgradila strategiju u rješavanju europske dužničke krize, piše Reuters i citira zastupnika CDU-a da Merkel želi izbjeći suradnju s Hollandom kojega drži 'ljevičarskim anakronizmom'.

Hollandeova se europska politika malo razlikuje od Sarkozyjeve, no on je nedavno objavio rat svijetu financija što političari u Berlinu shvaćaju kao taktiku kojom on želi okupiti ljevičare i dobiti njihove glasove u prvome krugu.

Hollande želi okončati praksu po kojoj Berlin i Pariz odlučuju o eurozoni koju čini 17 članica i teži da više odlučuju europske ustanove i nacionalni parlamenti.

'Francuzi moraju shvatiti da ovi izbori nisu o domaćim političkim pitanjima', upozorava Ulrike Guerot iz Europskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu i dodaje da su izbori zapravo 'transnacionalna izborna kampanja'.

A Jean-Francois Cope, voditelj kampanje Sarkozyjeve stranke UMP-a ocjenjuje da je 'Hollandeova najveća slabost što je potpuno bez veze sa stvarnošću današnjeg svijeta'.

Prema anketi za jedan posto pala je i potpora predsjedničkoj kandidatkinji krajnje desnice te kandidatu centra. U prvome krugu Marina Le Pen trebala bi dobiti 19 posto, umjesto 20 posto prije dva tjedna, a Francois Bayrou 11,5 posto glasova umjesto 12,5.