Pitanje migracija moglo bi biti ono zbog kojeg će se Europska unija 'raspustiti', i to zbog dubokih kulturnih razlika između europskih zemalja i njihove dugoročne nesposobnosti da postignu zajedničku politiku, poručio je najviši europski diplomat Josep Borrell
Iako će Rusija pokušati rasplamsati vatru o migraciji unutar Europe, Josep Borrell demantirao je da je sukob u Ukrajini pridonio krizi, koju je opisao kao desetljećima star problem potaknut ratovima i siromaštvom u zemljama odakle dolaze migranti.
Povjerenik EU-a za vanjske poslove rekao je da je blok učinio čuda u ratu, te da je jedna od ključnih sila koja kuje novi svjetski poredak u kojem globalni jug zaslužuje veće poštovanje i moć.
U opširnom intervjuu za Guardian, govoreći o tome kako je rat promijenio EU i gdje se blok uklapa u ovaj novi svjetski poredak, rekao je da su europske zemlje bile prisiljene probuditi se iz svojevrsne sieste kada su u pianju troškovi obrane, jer su do sada funkcionirale pod američkim nuklearnim kišobranom.
Pozvao je na veću obrambenu suradnju i brže odluke o opskrbi Ukrajine oružjem. Također je branio ukrajinsku protuofenzivu, rekavši da je Ukrajina jednom trećinom minirana i da bi bilo samoubojstvo da je izvršila potpuni frontalni protunapad.
Na predavanju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u New Yorku, Borrell je rekao da se Vijeće sigurnosti UN-a pokazalo 'potpuno beskorisnim posljednjih godina zbog svojih podjela' i pozvao na reviziju političkih i financijskih institucija kako bi se oživio multilateralizam koji je 'zastario i na izmaku'.
Proteklih dana talijanska krajnje desna premijerka Giorgia Meloni, koja je došla na vlast zahvaljujući kontroverznoj retorici o porastu migranata, rekla je da neće dopustiti da njezina zemlja postane 'europski izbjeglički kamp' nakon što je u nekoliko dana na Lampedusu stiglo oko 11.000 migranata.
Borrell je rekao da je nacionalizam u porastu u Europi, ali da se tu više radi o migraciji nego o euroskepticizmu. 'Postojao je strah da će Brexit zapravo biti epidemija. I nije bio', rekao je. 'Nitko ne želi slijediti izlazak Britanaca iz Europske unije', dodao je.
'Migracije su veća podjela za Europsku uniju. I to bi mogla biti sila razdora za Europsku uniju. Unatoč uspostavljanju zajedničke vanjske granice, do sada se nismo uspjeli dogovoriti o zajedničkoj migracijskoj politici', rekao je.
Pripisao je to dubokim kulturnim i političkim razlikama unutar EU-a: 'Postoje neke članice Europske unije koje su japanskog stila – 'ne želimo se miješati. Ne želimo migrante. Ne želimo prihvatiti ljude izvana. Želimo svoju čistoću.'
Rekao je da druge zemlje, poput Španjolske, imaju dugu povijest prihvaćanja migranata. 'Paradoks je da Europa treba migrante jer imamo tako nizak demografski rast. Ako želimo preživjeti sa stajališta rada, potrebni su nam migranti', dodao je.
Borrell je u intervjuu inzistirao na tome da rat u Ukrajini nije potaknuo trenutne sporove oko migracija. 'Problem je u tome što se migracijski pritisak povećava, uglavnom zbog ratova, ne rata u Ukrajini, nego je to je sirijski rat, libijski rat, vojni udari u Sahelu', rekao je europski šef diplomacije.
'Živimo u krugu nestabilnosti od Gibraltara do Kavkaza i to se dogodilo prije ukrajinskog rata i nastavit će se nakon ukrajinskog rata. Migracije u Africi nisu uzrokovane ratom u Ukrajini. Temeljni uzroci migracija u Africi su nedostatak razvoja, gospodarskog rasta i loše upravljanje', dodao je.
Rekao je da su europski napori da surađuje s nekim afričkim zemljama otežani postojanjem vojnih režima. Wagnerovu skupinu, rusku plaćeničku jedinicu, opisao je kao 'pretorijansku gardu afričkih diktatora'.
Upitan vjeruje li da će Rusija pokušati raspiriti vatru migracije, Borrell je rekao da će 'Putin pokušati sve'. Dodao je: 'Putin vjeruje da su demokracije slabe, krhke, da se umaraju i da vrijeme ide na njegovu stranu, jer ćemo se prije ili kasnije iscrpiti. A ovo je politička bitka koliko i vojna. To se mora argumentirano obrazložiti. Naravno, nitko ne voli plaćati više za račune za struju. Vjerujem u demokraciju kao pedagošku vježbu i vjerujem da ljudi razumiju razloge.'
No, također je priznao teške odluke s kojima se Europa suočila u obuzdavanju migracija postižući dogovore sa zemljama poput Tunisa, ističući da je njegova dužnost braniti ne samo europske vrijednosti, već i europske interese. 'Život diplomata pun je neugodnih izbora... Vanjska politika radi za vrijednosti i interese Europske unije. A to zahtijeva, u nekim slučajevima, teške izbore i pokušaje da se cijelo vrijeme poštuje međunarodno pravo i ljudska prava.'
Sve više meta osobnih kritika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, Borrell je bio u središtu odluke da se države EU-a uvjeri da Kijevu isporuče oružje dok su ruske trupe prelazile granicu, štoviše, on kaže da je to najponosniji trenutak u njegovoj karijeri .
Upitan jesu li sporovi između nekih istočnoeuropskih zemalja i Ukrajine oko izvoza žitarica najava sukoba koji bi mogli nastati ulaskom te zemlje u EU, rekao je: 'Svi znaju da će to biti teško, jer Ukrajina je, prije svega, u ratu i uništava ju se, doslovno. Drugo, morala je usvojiti mnogo reformi i prije rata. I treće, u ovom trenutku, da je Ukrajina članica Europske unije, bila bi jedina zemlja koja bi bila neto korisnica.'
Kao rezultat toga, Ukrajina i EU morat će poduzeti dug proces reformi, uključujući, po njegovom mišljenju, veću upotrebu većinskog glasovanja.