ZAŠTITA ZAKONITOSTI

Uskok smatra da su Žužiću prekršena ljudska prava

30.12.2015 u 13:56

Bionic
Reading

Dan nakon što je zagrebački Županijski sud odbio prihvatiti nagodbu između Uskoka i poduzetnika Željka Žužića, Uskok je u srijedu najavio da će glavnom državnom odvjetniku podnijeti inicijativu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, jer smatra da su okrivljeniku prekršena ljudska prava zajamčena Ustavom i Europskom konvencijom

Nagodbu između Uskoka i poduzetnika Željka Žužića, koji je priznao da je suosumnjičenoj bivšoj SDP-ovoj županici Marini Lovrić Merzel dao sto tisuća eura mita, u utorak je odbio prihvatiti sudac Ivan Turudić, zbog čega je Žužićev branitelj zatražio Turudićevo izuzeće.

Reagirajući na rješenje kojim je odbijena izjava za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka, Uskok u priopćenju podsjeća da je institut sporazumijevanja uveden u kaznenoprocesni sustav Zakonom o kaznenom postupku iz 2008. čime je DORH-u data ovlast da ispred države vodi postupke sporazumijevanja te zaključuje nagodbe o priznanju krivnje, kazni i drugim mjerama.

Razloga za uvođenjem instituta sporazumijevanja bilo je više, no glavni razlozi su bili ubrzanje kaznenog postupka te omogućavanje otkrivanja i dokazivanja teških kaznenih djela u složenim kaznenim predmetima organiziranog kriminala i korupcije, navode u Uskoku.

Napominju pritom kako je Zakonom o kaznenom postupku određeno da sud neće prihvatiti sporazum ako njegovo prihvaćanje, obzirom na okolnosti, nije u skladu s odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ili ako sporazum nije zakonit.

No, u konkretnom slučaju sud nije postupio sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, pa je stoga takvom odlukom doveo u pitanje smisao i opstojnost instituta sporazumijevanja, posebno kod otkrivanja i procesuiranja najtežih korupcijskih kaznenih djela.

Uskok je najavio da će glavnom državnom odvjetniku podnijeti inicijativu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, jer smatra da je odlukom zagrebačkog Županijskog suda došlo do povrede zakona na način kojim su okrivljeniku prekršena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom i Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Zbog odbijanja nagodbe, Žužićeva obrana u utorak je zatražila Turudićevo izuzeće, smatrajući da je riječ o osobnim razlozima, a budući da je Turudić i predsjednik suda, o zahtjevu će odlučivati njegov zamjenik Dražen Jakovina, nakon čega će biti određen nastavak pripremnog ročišta.

Komentirajući odluku suca Turudića, Žužićev odvjetnik Davorin Budin izjavio je Hini da njihov sporazum s Uskokom šalje generalnu poruku da se prijavljuju koruptivna kaznena djela. "Sud, međutim, ima potpuno suprotan stav o tome i s obzirom da držimo da je takva odluka suda posljedica osobnih animoziteta, a ne profesionalnog stava, predložili smo izuzeće suca Turudića u daljnjem radu u ovom prdmetu", rekao je Budin.

Žužić se nakon priznanja da je Marini Lovrić Merzel dao sto tisuća eura mita nagodio s Uskokom na kaznu od jedne godine uvjetno, uz rok kušnje od pet godina.

Turudić je nakon pripremnog ročišta izjavio novinarima kako nagodba nije postignuta prema načelu pravednosti, da nije srazmjerna djelu te ne bi poslala poruku da se korupcija ne isplati. Upitan kakvi su to osobni razlozi o kojima je govorio odvjetnik, sudac je rekao da su to insinuacije.

Uz Marinu Lovrić Merzel, te poduzetnika Željka Žužića, Uskok je optužio i ostale aktere te korupcijske priče - predsjednika Nadzornog odbora Cesta Sisak Silvija Kobešćaka, Bernarda Popeca koji je županiji prodao zgradu za Hitnu pomoć, njezinog nećaka Dalibora Rožankovića i voditelja u Hrvatskim šumama Zvonka Rožića.