U razgovoru za Hinu istaknuo je da je oko 18 tisuća osoba u tom registru iz tzv. 'neborbenog sektora', a oko 43 tisuće ljudi bilo je kombinirano i u borbenom i u neborbenom sektoru.

Prema njegovim riječima to je bilo i logično za očekivati, jer je dio branitelja koji do sada nije imao status to i zatražio. Počeo je funkcionirati Fond hrvatskih branitelja, pa su ljudi koji su koji nisu tražili braniteljski status i ostvarili to pravo. Podsjetio je da je Jedinstveni registar hrvatskih branitelja objavljen tek 2005. godine i ocijenio da je riječ o realnoj brojci.

U Hrvatskoj je rat trajao od 1990. godine pa do 1996. godine, a ne samo 1991. godine. Mnogi su se u rat uključili i nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, a bilo je nekoliko velikih mobilizacija, naročito pred "Bljesak" i "Oluju". Tako da je taj broj opravdan, iako ga neki predstavnici braniteljskih udruga kritiziraju. Uostalom, naglasio je da brojno stanje Hrvatske vojske nikada nije bilo 500 tisuća ljudi.

Ivić je istaknuo većina prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju stradalnici dok se braniteljska prava odnose na udjel u Fondu hrvatskih branitelja, pravo na počasni pogreb, kao i pravo na zajamčenu najnižu mirovinu.

Što se tiče smanjenja mirovina hrvatskih branitelja Ivić je podsjetio da se Vlada odlučila na taj potez uz potporu braniteljskih udruga.

Inače, kao novi ministar obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Ivić je rekao da s s njegovim dolaskom u ministarstvo nije ništa promijenilo. Ustrojen je, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja održiv i dobar sustav skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, ocijenio je.

Naglasio je da se prava hrvatskih branitelja, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji u zemlji neće dirati, iako će se neki od projekta ministarstva možda provoditi manjim intenzitetom.