Već za dva tjedna, prema ranijim najavama, HDSSB će u Saboru organizirati okrugli stol na temu ustavnih promjena, a na tu raspravu namjerava pozvati ustavnopravne stručnjake, nevladine udruge, predsjednika Josipovića, političke stranke i svu drugu zainteresiranu javnost.

'Mi smo stranka koja je stopirala ove ustavne promjene zbog bolje budućnosti Hrvatske. Nismo htjeli nasjesti na neke dnevnopolitičke teme, a svjesni smo da je to bio Perković i Zakon o pravosudnoj suradnji s jednom članicom EU-a. Smatrali smo da građani Hrvatske i Hrvatska ne smiju biti taoci nikoga s imenom i prezimenom te da pravosuđe Hrvatske i pravosuđe članica EU-a treba biti pitanje odvojeno od dnevne politike i zato smo stopirali ustavne promjene. Pitanje pravosuđa, zločina i ubojstava treba se rješavati tamo gdje je za to mjesto, a mjesto je u pravosuđu, na sudovima te eventualnoj odgovornosti onih koji su počinili određene oblike teških ubojstava', kazao je Salapić.

Novinari su Salapića upitali ne bi li upravo ustavne promjene, koje je HDSSB stopirao, omogućile jasnije postupanje sudova u slučaju Perković i Mustač, s obzirom na to da Županijski sud u Zagrebu i Županijski sud u Velikoj Gorici drugačije tumače zastaru. 'Za Hrvatsku bi bilo dobro, s obzirom na to da smo nova članica, da jedinstveno pravosuđe funkcionira na jedinstven način prema svim osobama koje su eventualno počinile kaznena djela. Nije dobro za vjerodostojnost, za naš put u EU, za vrlo teške pregovore u poglavlju 23 da se ovo dogodilo u Hrvatskoj, s obzirom na naše diplomatske odnose s Njemačkom. Ne štiteći nikoga, ne optužujući nikoga, bitno je da primjena kaznenog prava i prava međunarodne suradnje Hrvatske i članica EU-a bude za sve građane jednaka. Ovo što se dogodilo nije dobro za kredibilitet Hrvatske u diplomatskim i međunarodnim odnosima, ali nije dobro ni za pravosuđe. Mi ćemo se zalagati za to da se u Ustavu donese konsenzus i da se ne događa ovakva pravna zavrzlama i nešto što prije svega ne može protumačiti i onaj koji takve odluke donosi. To nije dobro za budućnost Hrvatske', rekao je Salapić.

Salapić je potvrdio da je njegova stranka oko nastavka ustavnih promjena kontaktirala s vladajućima, no time se nije mogao pohvaliti Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.Kazao je da na tu temu nitko nije kontaktirao s njim niti zna što će s njima biti. 'Obratite se visokom izvoru iz Vlade', rekao je Lesar.

Da se proces ustavnih promjena ipak nastavlja, potvrdio je predsjednik Sabora Josip Leko. 'Nikakvi razlozi nisu otpali za donošenje promjena Ustava RH. Ponovit ću da je vrlo važno da u hrvatskom društvu već 18 godina vrijedi pravilo da svi zločini i svi zločinci moraju biti procesuirani pred nadležnim tijelima, dakle sudovima. Drugo, sam Ustav je predvidio da se donese Zakon o referendumu koji bi uredio pitanje referenduma na odgovarajući ustavan način, a posebno bi trebalo urediti pitanje narodne inicijative građana i izmjene Ustava po toj osnovi, zatim izmjene zakona putem narodne inicijative, potrebne kvote izlaznosti ili glasovanja, sve je to na dnevnom redu', rekao je Leko.

Novinare je zanimao i načelan stav predsjednika Sabora Leke o tome može li se, ukoliko se ustavnim promjenama ukine zastara za teška ubojstva, ponovno odlučiti o onim europskim uhidbenim nalozima koji su odbijeni iz razloga zastare ili bi jednostavno ta zastara jednom utvrđena vrijedila i ako se promijeni Ustav.

'Sabor se bavi zakonskim okvirima, a ne konkretnim slučajevima niti kako će ga interpretirati nadležne institucije. Prema tome, načelno ćemo utvrditi, nadam se, da nema zastare za teška kaznena djela ubojstva', rekao je Leko.

Upitan kako u slučaju EUN-a za Perkovića i Mustača komentira ulogu DORH-a i zastupa li Državno odvjetništvo tu interese Njemačke ili Hrvatske, Leko se nije htio upuštati u tumačenje. 'Da bih vam mogao odgovoriti na to pitanje ovako kako mi ga postavljate, trebalo bi mi barem mjesec dana da proučim sve zakone koji utječu na stav ili stajalište bilo kojeg tijela. Poznato je hrvatskoj javnosti da je oko toga vrlo podijeljena i stručna javnost, ali i stajališta pojedinih sudaca. Ustav RH, a to je također javnosti poznato, osigurava autonomiju svakom sucu da u skladu sa svojim stajalištima može suditi na temelju zakona, Ustava itd., prema tome to je pitanje zaista najmanje za Vrhovni sud RH.'