Okrugli stol u Saboru organizirao je Klub zastupnika HDSSB-a, a pozvao je sve parlamentarne stranke, udruge civilnog društva, predstavnike neparlamentarnih stranaka, pravnike, ali i sve ustavne stručnjake sa svih Pravnih fakulteta u Hrvatskoj. Međutim, od ustavnih stručnjaka, bilo da su vanjski članovi Odbora za Ustav ili im je poziv stigao na katedre na njihove fakultete, nitko se nije odazvao. Kako doznajemo, jedan od stručnjaka ispričao se bolešću, a neki su čak rekli da ne žele sudjelovati na stranačkom skupu iako je on okupio i lijeve i desne stranke te pripadnike različitih udruga.

Žaljenje što se nitko od stručnjaka nije pojavio iskazao je i HDSSB-ov Josip Salapić, no iz njegovih riječi dalo se naslutiti da, unatoč tome, smatra da je današnja rasprava dobrodošla. Kako je kazao, sve prijedloge koji su danas izneseni HDSSB će priložiti kao materijal u skorašnjoj raspravi na saborskom plenumu, a nada se da bi se uz pomoć danas iznesenih ideja mogle i razjasniti neke nejasnoće koje su krajem prošle godine stopirale glasovanje o izmjenama Ustava.

Govoreći uvodno o izmjenama Ustava koje je predložio SDP, a koje su kasnije dorađene kroz rad radne skupine i rasprave na Odboru za Ustav, članica tog odbora Ingrid Antičević Marinović podsjetila je kako je inicijalna ideja bila ta da se ukine zastara za teška ubojstva. 'Mi smo to predložili i pri tome ostajemo. Želimo da se na ustavnu razinu dignu teška kaznena djela ubojstva', kazala je Antičević Marinović. Podsjetila je da je druga temeljna odrednica ustavnih promjena pitanje referenduma, pri čemu se, dodala je, 'svi slažu da postojeći okvir ne zadovoljava'.

Jedan od prijedloga koji se iskristalizirao u dosadašnjoj raspravi je i otvaranje mogućnosti za novu regionalnu podjelu. Naime, u ustavnom tekstu prema prijedlogu prvi put bi se spominjale regije. 'Naša inicijativa podrazumijeva redukciju županija, smanjenje birokracije, a samim time i više novca regionalnoj samoupravi', kazao je HDSSB-ov Vladimir Šišljagić, čija je stranka inicirala upravo taj dio izmjena Ustava.

Šišljagić je podsjetio da je HDSSB krajem prošle godine stopirao ustavne promjene jer 'ni jedna jedina odredba nije bila razlog da se promjene ubrzavaju'. Kazao je kako se njegova stranka načelno slaže s time da se ukine zastara za teška ubojstva, no da je pitanje je li formulacija u prijedlogu dovoljno dobra.

'Čini mi se da tu postoje mogućnosti zloporabe, no smatramo da svako ubojstvo zaslužuje sankciju i da mora biti kažnjeno', rekao je Šišljagić.

Što se pak tiče promjena koje bi se odnosile na referendum, HDSSB-ov Salapić kazao je kako se njegova stranka zalaže za to da on 'bude dostupan građanima, da se trebaju odrediti zakonski rokovi kada će se postupati, da u ustavnom tekstu ne bude kvota prihvaćenosti, nego kvota izlaznosti te da Ustavni sud bude taj koji mora odlučiti o referendumskom pitanju'.

'Govorilo se o trgovini oko ustavnih promjena, da se kao u supermarketu treba sakupiti 101 glas. Mi smo otpočetka bili pošteni i trpjeli žestoke napade jer smo kao desno orijentirana stranka razgovarali s lijevom stranom. Mi tražimo konsenzus ako ga je moguće postići, ali ako ne, možemo i sami', rekao je Salapić.

Mišljenje Vlade, barem kada su u pitanju odredbe koje se odnose na referendum i regionalizaciju, iznio je i ministar uprave Arsen Bauk. Podsjetio je da su, što se tiče referenduma, u optjecaju prilikom rasprave prošle godine bile i kvota izlaznosti i kvota prihvaćenosti, no on smatra da je bolja kvota prihvaćenosti.

'Ako imamo kvotu prihvaćenosti, kampanja se vodi da se građani izjasne 'za' ili 'protiv', no kada je u pitanju izlaznost, kampanja se vodi oko toga hoće li građani izaći ili ne u dovoljnom broju', rekao je Bauk.

Podržao je i ideju uvođenju regija u ustavni tekst. 'Dobro je da se dade mogućnost za to da se jedinice lokalne samouprave nazivaju regijom, no koja će to opcija i kada ostvariti, ostavlja se za budućnost', rekao je Bauk.

Iako u radu Odbor za Ustav i radne skupine nisu sudjelovali, HDZ je danas izrekao svoje mišljenje o predloženim ustavnim promjenama. Njihov Davorin Mlakar podsjetio je kako je HDZ predložio da se kod nezastarijevanja teških ubojstava posebno apostrofiraju kaznena djela ubojstva iz komunističkog režima. 'Ovako predloženo nezastarijevanje teških ubojstava, kako to vidi SDP, otvara mnoga pitanja - upitno je može li se donijeti katalog kasnijih djela, a i otvara se mogućnost uzurpacije stranke na vlasti da otvara nova kaznena djela', rekao je Mlakar.

Što se tiče regionalizacije, Mlakar smatra da se nove jedinice regionalne samouprave ne mogu uvoditi bez široke rasprave, a vezano uz odredbe o referendumu, HDZ-u je preopširno definirano da se za pitanja iz Glave 2. i 3. ne može raspisati referendum.

Osim predstavnika stranaka, u današnjoj raspravi sudjelovali su i predstavnici neparlamentarnih stranaka te udruga. Ivan Zvonimir Čičak iz HHO-a založio se da Ustav bude sukus svih rasprava i bez ideoloških prijedloga. Ukidanje zastare, po njegovu mišljenju, krije veliku civilizacijsku zamku, pri čemu Čičak smatra da se ukidanje zastare ne bi trebalo odnositi samo na ubojstvo, nego na cijeli sustav zločina. 'Danas na sceni paradiraju tužitelji i suci koji su maltretirali ljude', rekao je Čičak.

Prijedlog nacrta ustavnih promjena u ovom obliku neprihvatljiv je za Hrvoja Hitreca iz HRAST-a. 'Članak 83 podsjeća na onu krilaticu 'da je samo Bog iznad Sabora'. 'Sada je ta krilatica ponovno prihvaćena. Opcija poustavljenja zakona vodi do rušenja ustavno-pravnog poretka. Vezano uz regije, uvođenje novog ustrojstva, umjesto županije koje su hrvatska tradicija, zapravo je rušenje države', rekao je Hitrec i pritom se složio s time da se osnuje 'stalno ustavotvorno tijelo koje bi 'bistrilo zamisli o izmjenama ustava i s građanima dogovaralo' što se u Ustavu treba mijenjati.

U raspravi je sudjelovala i OraH-ova Bojana Ivanišević koja se zapitala zašto su, primjerice, genocid ili zločin protiv čovječnosti uvedeni u kazneni zakon, a teška ubojstva u Ustav.

Po mišljenju Nenada Zakošeka s Fakulteta političkih znanosti, trebalo bi izmijeniti odredbe za referendum koje se odnose na smanjenje broja potpisa i produljenje rokova za njihovo prikupljanje.