Iz odredaba Ustava i saborskog Poslovnika jasno proizlazi da izvanredno zasjedanje može zahtijevati predsjednik Republike, predsjednik Vlade, većina svih zastupnika u Saboru, a predsjednik Sabora uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može sazvati Sabor na izvanredno zasjedanje. Slijedom navedenoga, jedna petina zastupnika nije ovlašteni predlagatelj iz članka 220. Poslovnika i ne može u vrijeme ustavne stanke zahtjevati sazivanje izvanredne sjednice Sabora, zaključio je Ustavni sud.

Dodaju da se prijedlozi zakona i drugi akti koji su podneseni u vrijeme kad Sabor ne zasjeda uvrštavaju u dnevni red prve iduće sjednice Sabora.

"Ustavni sud ocijenio je da ne postoje razlozi za postupanje Ustavnog suda", stoji u odluci u četvrtak objavljenoj na internetskoj stranici.

Jedan od podnositelja zahtjeva, zastupnik Mosta i profesor ustavnog prava Robert Podolnjak je sredinom kolovoza optužio predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića da se svrstao na stranu parlamentarne većine i Vlade, jer je, ne očitujući se o zahtjevu oporbe, dopustio da prođe ustavni rok od 30 dana u kojem je Sabor trebao glasovati o povjerenju ministru zdravstva.

Podolnjak je to napisao u pismu Šeparoviću, koje mu je uputio jer smatra da je povrijeđen Ustav kada je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaključio da predsjednik Sabora nije dužan sazvati izvanrednu sjednicu kada petina zastupnika pokrene pitanje povjerenja članu Vlade u vrijeme kada Sabor ne zasjeda redovito.

Podsjetio je da se osim Ustavnog suda, nije očitovala ni predsjednica Republike koja je izjavila da će odluku o zahtjevu za izvanrednim zasjedanjem Sabora donijeti ako Ustavni sud ocijeni da su se za to stekli uvjeti. Na to je reagirao Šeparović rekavši da je iznenađen izjavom predsjednice Republike koja "nema ovlasti pozivati Ustavni sud da postupi u skladu sa svojim ustavnim ovlastima".