'Donijeli smo danas tri odluke koje su od interesa javnosti. Donijeli smo rješenje kojim nismo prihvatili pokretanje ocjene suglasnosti s Ustavom Zakona o trgovini. Ovo rješenje doneseno je većinom od 10 glasova, troje sudaca je bilo protiv, a četvero je najavilo izdvojeno mišljenje', rekao je Šeparović.

Dodao je da su odbili pokretanje ocjene ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama.

'Ukinuli smo članak 43., stavak 3., Zakona o HRT-u, kojim je propisano da kad HRT obavlja djelatnost radnici nemaju pravo na štrajk. Ova odluka donesena je jednoglasno', kazao je Šeparović.

Dodatno je objasnio te tri odluke. 'Što se tiče Zakona o trgovini, već smo dvaput odlučivali o neradnoj nedjelji. Godine 2004. ukinuli smo zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Godine 2009. ukinuli smo ga jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj odluci imamo stajalište da je u pravnom poretku nedjelja dan u tjednu koji se po tradiciji smatra danom tjednog odmora. Reguliranje tog rada ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kvalitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj', kazao je Šeparović, dodavši da se ranija stajališta Ustavnog suda ne mogu sada primijeniti jer se radi o drugom zakonodavnom rješenju.

'Utvrdili smo da nijedna od grupa - trgovci, radnici i potrošači - ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret. Procijenili smo da je ova mjera razmjerna cilju koji se htio postići', kazao je Šeparović.

Rekao je da su protiv bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec te su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović.

Podsjetimo, ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini zatražila je Hrvatska udruga poslodavaca, niz manjih trgovačkih poduzeća i obrta te stranka Fokus. Radi se o pitanju rada nedjeljom. Izmjene tog zakona na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.

Hrvatska udruga poslodavaca ranije je tvrdila da je ograničavanje rada i radnog vremena poduzetnika suprotno temeljnim postulatima koje HUP i njegove članice zastupaju, kao i da zabrane ne potiču razvoj tržišta niti pozitivno utječu na tržište rada. Predstavnici stranke Fokus zakon također smatraju diskriminatornim i kažu da ide na štetu malih trgovaca, a u korist trgovačkih lanaca, te da ga treba ukinuti. Podsjetili su i da je Ustavni sud do sada tri puta rušio odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom, a razlozi koje su tada navodili vrijede i danas.

Odbijen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama

Šeparović je pojasnio stav Ustavnog suda oko izbornih jedinica, podsjetivši na ranije mišljenje Ustavnog suda koji je upozorio da biračko pravo u 10 izbornih jedinica nema jednaku izbornu snagu.

'Naložili smo da se to ispravi i u današnjoj odluci smo bitno naveli sljedeće - Ustav ne postavlja zahtjeve kakav izborni model traži od zakonodavca. Zakonodavac je tu slobodan, a nije Ustavom propisano kakav model izbornih jedinica mora biti usvojen. Analizom zakona smo utvrdili da je zakonodavac poštivao bitna stajališta Ustavnog suda', kazao je Šeparović.

'Zakonodavac je ispoštovao da svaki glas jednako vrijedi i to je jedino bitno. To što postoji razlika u broju stanovnika u odnosu na broj birača ne čini te podatke nevjerodostojnim, niti ovaj zakon čini nesuglasnim s Ustavom. Što se tiče cijepanja izbornih jedinica, utvrdili smo da nijedna izborna jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga od +/- pet posto. Utvrdili smo da se pritom vodilo računa o prirodnim granicama te povijesnim, sociološkim, kulturnim, prometnim i drugim kriterijima s temeljnim načelom – jednaka težina biračkog glasa u svakoj izbornoj jedinici', poručio je predsjednik Ustavnog suda.

Protiv ovakve odluke Ustavnog suda bili su suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan i Goran Selanec te su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Branko Brkić, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović.

Podsjetimo, ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zatražile su odvojeno dvije skupine oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru. Radi se o zakonu kojim je promijenjen izgled izbornih jedinica.

Na neustavnost novog zakona ukazivala je lijeva i desna oporba, navodeći da nisu bili uključeni u njegovo donošenje, da nije bilo radne skupine za izradu i da se ne zna tko ga je doista pisao. Oporba je isticala da je Vlada trebala odustati od kriterija broja registriranih birača pri krojenju novih jedinica s obzirom na to da je Ustavni sud upozorio na razliku od čak pola milijuna imena između Registra birača i broja punoljetnih građana po posljednjem popisu stanovništva.

Bez komentara na Turudića

Šeparović je upitan kako je Ustavni sud došao do zaključka da mali trgovci nisu oštećeni.

'Što se tiče trgovaca, radi se o ograničenju poduzetničkih sloboda i to nije sporno. No pitanje je je li to ograničenje u skladu s Ustavom. Trgovci imaju pravo od ponedjeljka do subote odraditi radno vrijeme, imaju 16 radnih nedjelja kad mogu raditi, imaju blagdane koje Vlada odredi da mogu raditi, a ima i iznimki, poput škola ili zračnih luka, kada mogu raditi. Utvrdili su da im nije nametnut prekomjeran teret. Vlasnička struktura, kao i površina mogla bi predstavljati diskriminatoran kriterij, kao i u odluci iz 2004. Ocjenjujući to, kao i prava zaposlenika i potrošača, zaključili smo da im nije nametnut prekomjeran teret', rekao je Šeparović.

Na pitanje zašto su zaključili da ni zaposlenicima ni potrošačima nije nametnut prekomjeran teret, predsjednik Ustavnog suda pojasnio je: 'Što se tiče zaposlenika, oni, kao i svi građani, imaju pravo na privatni i obiteljski život. Ali su dužni raditi 16 nedjelja, za razliku od drugih građana. Dužni su raditi blagdane koje vlada odredi, kao i za vrijeme iznimaka... Kad stavimo to u odnos s pravima trgovaca i potrošača, zaključujemo da ni njima nije nametnut prekomjeran teret. Što se tiče potrošača, možemo svi kupovati od ponedjeljka do subote, možemo ići u prodajne objekte koji su iznimka... Ne može netko zbog promjene potrošačkih navika reći da je to njegovo ustavno pravo. Moramo balansirati prava poslodavaca, prodavača i zaposlenika.'

Šeparović na pitanje novinara nije želio komentirati proces izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. No na dodatno pitanje kazao je da predsjednik RH nema ovlasti u izboru glavnog državnog odvjetnika.