Primjera radi, Lovelock, koji danas ima impozantnih 88 godina, u dobi od 40-ak godina potpuno sam izumio je uređaj kojim je pomogao otkriti rastuću rupu u ozonskom omotaču. U širim krugovima još je poznatiji po 'hipotezi o Geji', koja naš planet opisuje kao samoregulirajući super-organizam. Tu su njegovu teoriju prvotno ismijavali mnogi znanstvenici, ali i laici, no ona danas čini bazu gotovo svih grana znanosti koje se bave ponašanjem klime.

Lovelock je još 1965. godine čelnicima naftne kompanije Shell najavio da će 2000. godine najveći problem biti okoliš, i to u tolikoj mjeri da će ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje.

Njegova su se brojna predviđanja pokazala toliko preciznima da je stekao reputaciju jednog od najuglednijih britanskih neovisnih znanstvenika.

Godinama je zagovarao nuklearnu energiju – na zgražanje svojih kolega posvećenih očuvanju okoliša, pri čemu valja primijetiti da u zadnje vrijeme sve više ekologa priznaje da je Lovelock bio u pravu i po tom pitanju.

U novom intervjuu Lovelock je izjavio da bi čovječanstvo trebalo odustati od pokušaja da zaustavi klimatske promjene i spasi planet jer je to izvan naših mogućnosti. Umjesto toga, smatra, trebalo bi poput termita okupljenih u dobro klimatizirane nastambe, rješenja potražiti u gradovima opremljenim sofisticiranom tehnologijom. Time je potvrdio svoje poznate teze iznesene 2008. godine kojima je najavio da će se svijet naći u problemima kataklizmičkih proporcija već kroz nekoliko desetljeća.

'Došli smo do trenutka u povijesti kada više ne možemo predvidjeti budućnost i nadati se u bilo kakav uspjeh', rekao je prije šest godina, također za Guardian britanski znanstvenik. 'Trebamo odustati od preambicioznih planova da spasimo svijet. Velika Britanija više nije svjetska sila pa takve sheme treba prepustiti SAD-u, Japanu i Kini. Mi trebamo našu energiju ulagati u prilagodbu klimatskim promjenama', dodao je pojasnivši da će britansko otočje postati svojevrsni čamac za spašavanje za stanovnike Starog kontinenta.

U svojim tekstovima Lovelock je najavio da će do 2020. ekstremno vrijeme postati standard, do 2040. veći dio Europe postati nalik na Saharu, a dio Londona završiti pod vodom.

Karizmatični znanstvenik uvjeren je da je za spašavanje Zemlje jednostavno prekasno te da je to sada već samo pusti romantičarski san.

'Da smo nešto poduzeli još 1967, možda bi i bilo neke koristi. Međutim sada više nemamo vremena. Sve te standardne zelene stvari kao što su obnovljivi razvoj, mislim da su sve to riječi koje više ne znače ništa. Mnogi ljudi mi zamjeraju ističući kako nam to ne ostavlja nikakve mogućnosti da išta učinimo. Ja im odgovaram da nam to naprotiv daje mnoge prilike, ali možda ne za one stvari koje bismo htjeli učiniti', objasnio je.

Lovelock ne vjeruje u sađenje drveća. Smatra da je bolje platiti domorocima da ne krče šume. Isto tako smatra da je recikliranje samo traćenje vremena i energije jer se na kraju uvijek čak i dobra ideja pretvori u prijevaru. Uvjeren je da vjetrovi ne mogu proizvesti dovoljno energije čak i kad bi cijelu državu prekrili vjetroturbinama.

Budući da je za spašavanje planeta prekasno, Lovelock jedino rješenje vidi u spašavanju gradova, i to ne povratkom prirodi, odnosno smanjenjem tehnologije, nego naprotiv, dodatnim tehnološkim razvojem. I dalje je uvjeren da je nuklearna energija jedino pravo rješenje, dok hranu doživljava mnogo ozbiljnijim problemom. No kaže da bi se ona mogla sintetizirati. Smatra da će do 2100. oko 88 posto ljudi biti izbrisano s lica Zemlje.

Na pitanje svojeg mladog sugovornika, novinara Guardiana, što bi učinio da je na njegovom mjestu, odgovorio je: 'Uživajte u životu dok možete. Jer kraj će stići za 20 godina, ako imate sreće.'