'Ovaj proračun donosimo u posve novim okolnostima, kada je cijeli svijet obilježen posljedicama nekoliko kriza koje traju proteklih nekoliko godina - covid-krize, rata u Ukrajini. U takvom kontekstu vrijeme je da rezimiramo kako smo se snašli u 2022. godini i kako vidimo gospodarstvo u 2023. Glavna razlika ovog proračuna je što je to prvi proračun koji ćemo usvojiti, a Hrvatska će biti članica europodručja i Schengena. To će utjecati na ekonomski i gospodarski razvoj i na percepciju Hrvatske', kazao je Plenković na početku sjednice Vlade.

'Projekcija rasta od 5,7 posto za 2022. je vrlo dobra. Ona je skromnija od onoga što o nama govore međunarodne agencije za kreditni rejting. Ova godina daje nam mogućnost da u iduću godinu uđemo spremni', dodao je premijer.

'Najave globalne ekonomije govore o usporavanju, stoga su i naše projekcije gospodarskog rasta u 2023. negdje na 0,7 posto, što je manje od onoga što je Hrvatskoj dala EK. U procjenama smo uvijek bili konzervativni i na kraju smo agilnošću gospodarstva, predanošću i mjerama Vlade stvarali kontekst za veći gospodarski rast', kaže premijer, dodajući da u 2024. i 2025. planiraju viši rast.

'Mjere koje smo donosili u travnju i rujnu su zalog nastavka politike koja vodi računa o tome da građani, radnici i gospodarstvenici prođu kroz ovo krizno razdoblje sa što manje posljedica', kazao je.

'Vodit ćemo računa da i ovaj proračun bude proračun za umanjivanje posljedica kriza; bez mjera Vlade danas bismo imali skuplje naftne derivate, više bismo plaćali plin i struju, manje bi bile potpore. Kroz proračun stvaramo mogućnost da svima nastavljamo pomagati', kazao je.

'Ovaj proračun ima cilj očuvati gospodarski rast i razvoj', kazao je Plenković. 'Omogućit će sigurnost građanima, nastavak rasta mirovina i plaća, a dogovor sa sindikatima je uključen u ovaj proračun. Ima niz mjera koje se odnose na demografske mjere. Omogućuje se daljnje ulaganje u naše obrambene sposobnosti', kazao je premijer.

Detalje proračuna iznio je ministar financija Marko Primorac, a prvi put brojke u proračunu izražene su u eurima.

'U 2023. predviđa se usporavanje gospodarske aktivnosti u RH, realni rast BDP-a iznosit će 0,7 posto, a bit će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati negativan', kazao je Primorac.

'Inflacija bi u 2023. trebala usporiti na 5,7 posto. Na tržištu rada se u 2023. ipak ne očekuju izraženija negativna kretanja, dijelom pod utjecajem kroničnog manjka radnika, pa će tako broj zaposlenih zabilježiti malo povećanje, dok će se stopa nezaposlenosti održati na ovogodišnjoj razini', dodao je ministar.

Primorac je kazao da su projekcije gospodarskog rasta za 2024. i 2025. 2,7 posto, odnosno 2,6 posto.

Prihodna strana proračuna

'Ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je devet posto više u odnosu na plan u 2022.', kazao je ministar.

Porezni prihodi pritom rastu za 4,8 posto i projicirani su u iznosu od 13,3 milijarde eura. Što se tiče prihoda od poreza na dobit, iduće godine se planiraju u iznosu od 1,6 milijardi eura, a za 2024. i 2025. u iznosu od 1,7 milijardi eura. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost očekuju se u iznosu od 9,1 milijardu eura, prihod od posebnog poreza i trošarina u iznosu 2,2 milijarde eura te prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu od četiri milijarde eura, što je rast od 8,2 posto.

Prihodi u kontekstu pomoći iz EU-a iznose pet milijardi eura.

Rashodna strana proračuna

'Ukupni rashodi za 2023. godinu u proračunu su 26,7 milijardi eura i viši su za 2,1 milijardu eura', dodao je. 'Povećanje rashoda odražava politike Vlade prije svega usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, na održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera, obnove od potresa, investicijske razvojne projekte, uključujući ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje obrambene sigurnosti te solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize', kazao je ministar.

Povećanje rashoda od 2,1 milijardu eura je prije svega rezultat povećanja rashoda za zaposlene i rashoda za mirovinska primanja te socijalne naknade i pomoći, kao i subvencioniranja stambenih kredita te rashoda sa strane demografskih mjera, ulaganja u zdravstvo i obnove od potresa.

'Planiramo manjak općeg proračuna od 1,7 milijardi eura, odnosno 2,4 posto BDP-a. Manjak državnog proračuna je planiran na razini 2,6 posto BDP-a', kazao je Primorac.

'Očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 70,2 posto BDP-a u 2022., odnosno 67,7 posto BDP-a u 2023., pobrojao je ministar financija.