Vijeće je na sjednicu, osim Plenkovića i Ćorića, pozvalo i bivše članove Uprave Ine Niku Dalića, Barbaru Dorić, Darka Markotića, Ivana Krešića i Davora Mayera. Jedini se odazvao Mayer.

Predsjednik vijeća Nikola Grmoja (Most) na početku je kazao da im je ovo vijeće jedini alat o štetnim odlukama vezanim uz odluke u Ini jer se o ovoj problematici ne može raspravljati na općoj sjednici Sabora jer to vladajući ne dopuštaju.

"Ovo je jedini način koji Hrvatski sabor ima da raspravimo stvari koje su nam važne", rekao je predsjednik Antikorupcijskog vijeća, Nikola Grmoja, i otvorio sjednicu.

Hrvoje Zekanović se na početku javio kazavši da je sjednica nelegalni cirkus. Međutim, također je predložio da se na sljedeću sjednicu pozove Božo Petrov kao krivac za štetu koju Hrvatska mora platiti u arbitraži s MOL-om.

Željko Jovanović je zatražio ispriku predsjednika Vlade zbog izgovorenog jučer.

'Ovo je sumrak razuma predsjednika jedne Vlade koji zastupnike optužuje za nezakonit posao. Doživjeli smo i to da predsjednik stranke i predsjednik Vlade, koji odgovara Saboru, optužuje jedno saborsko tijelo za nezakonit rad', rekao je Jovanović.

Grmoja se nadovezao da su godinama saslušanja na Antikorupcijskom vijeću bila legalna dok se nije pojavila tema Ine.

Potom se opet javio Hrvoje Zekanović kazavši da je ovo što se događa igrokaz i cirkus. Smatra da je tijelo legalno, ali trenutno krši zakon. Zekanović je poručio da je saslušanje premijera Andreja Plenkovića nezakonito.

'Da ne budemo u rukavicama, neka hrvatski građani, glasači znaju, da je ovo jedan igrokaz, cirkus u režiji gospodina Jovanovića, gospođe Orešković i kolega iz Mosta. Ja želim da vi zauvijek budete na čelu tog Vijeća, jer tim tijelom predsjedaju oni koji su u oporbi', rekao je Zekanović Grmoji.

Predsjednik vijeća Grmoja potom je pročitao pismo Krešića koji je pozvan na saslušanje, no poslao je pismo isprike zašto neće doći na saslušanje. 'Detaljan iskaz o problematici sam dao 2012. godine, tijekom kaznenog postupka protiv Sanadera. 2014. godine dao sam iskaz prilikom arbitraže, pred komisijom UN-a, 2016. godine dao sam iskaz tijekom Arbitraže pred Sudom u Washingtonu, dao sam iskaz i 2019. godine u postupku protiv Sanadera', naveo je u pismo.

Potom je riječ preuzeo Davor Mayer, jedini svjedok koji se odazvao saslušanju. Mayer je bivši član uprave Ine kojeg je u upravu postavila još Vlada Jadranke Kosor 2011. godine, a u njoj je bio sljedećih devet godina, tijekom mandata Jadranke Kosor, Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i u konačnici Andreja Plenkovića, pa ima direktna saznanja kako se upravljalo Inom, koji je bio odnos mađarskog MOL-a i hrvatskih vlada koje su vodili različiti ljudi. Iz uprave ga je, zajedno s Ivanom Krešićem, maknula Plenkovićeva Vlada, a na mjesto njih dvojice su došli Barbara Dorić i Darko Markotić.

Mayer je na početku kazao da će svjedočiti, ali da ima obvezu čuvanja poslovne tajne. Rekao je da je više puta govorio o stanju u Ini, baš kao i Krešić.

'Htio bih naglasiti, što svi prisutni znamo, da je energetika strateško političko pitanje i pitanje nacionalne sigurnosti jedne države', kazao je Mayer koji je istaknuo da je energetika geopolitičko pitanje i da je Ina geopolitičko pitanje.

Mayer je kazao da, nažalost, Hrvatska nema potpunu kontrolu nad sektorom energetike. 'Predajom upravljačkih prava 2009. nezakonitim radnjama Sanadera počeo je proces privatizacije INA-e. U takvom odnosu imamo s jedne strane RH, a s druge korporacijski sustav pod kontrolom Mađarske i mađarskih ulagača. Danas imamo situaciju da Mađarska upravlja strateškim interesom RH', poručio je.

Istaknuo je kako je to temeljni problem iz kojeg su se nizali ostali problemi.

'Želio bih se ograditi i neću govoriti neke političke savjete, ali kad ste u Upravi morate imate doticaj s politkom. Memorandum je slika i prilika problema u INA-i, ali nije ih uzrokovao nego ih je samo zakomplicirao. Strateški partner je još iz ugovora 2003. bio u obvezi sačuvati rafinerije i modernizirati one u Rijeci, a to se, nažalost, nije dogodilo', rekao je Mayer.

Kazao je da je 2014. MOL izašao s ultimativnim prijedlogom zatvaranja rafinerije Sisak.

'Dobili smo prijedlog od danas do sutra, kontaktirali smo odmah tadašnjeg ministra, imali smo ponoćni sastanak, informiran je bio i tadašnji premijer i jedina opcija je bila da srušimo kvorum, što nije bilo popularno u korporacijama', naveo je Mayer. 2016. na Badnjak, nastavio je, Plenković obznanio da Hrvatska ide u vraćanje INA-e, sve što se dogodilo nakon toga je bilo razmišljanje da moramo kupiti neko vrijeme da ne oštetimo kompaniju.

'RH u ovom odnosu u INA-i već godinama je u situaciji da pregovora s ekipom koja ima ogromno iskustvo i oni su u upravljačkoj strukturi MOL-a, a mi naše stručnjake redovito odbacujemo, kako se mijenja politika, tako se odbacuju i oni. Već četvrti predsjednik Uprave INA-e je mađarski državljanin, a imamo niz drugih društava gdje predsjednici nisu iz matične države - poručio je dodavši kako se radi o strateškoj kompaniji na čijem čelu treba biti onda naš državljanin', poručio je.

Ponovno je uzeo riječ Grmoja.

'Ono što vi ne možete reći, a ja mogu, a to je da iza MOL-a stoji Mađarska, mađarske obavještajne službe i mađarske institucije', rekao je Grmoja, dodavši da je Mayer 2014. godine spriječio nepovoljnu odluku za Hrvatsku rušenjem kvoruma.

'Dokad se taj instrument koristio i kada se prestao koristiti?', upitao je Grmoja.

'Ne kažem da je gašenje rafinerije Sisak bila u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske stane je bilo potpuno drugačije', rekao je Mayer dodavši da je rafinerija bila zastarjela, ali da je njeno gašenje naštetilo gradu i da je to dugoročno bila loša odluka.

Opet je na red došao Zekanović.

'E, moj gospodine Mayeru, što ste vi uopće dolazili ovdje, nije mi jasno. Kažete da ne želite ulaziti u političke igre, a ovdje ste upravo to, lutak u političkom igrokazu. Sad ste u jednom političkom cirkusu i nije mi jasno zašto ste došli, kad javnosti niste dali nijedan odgovor na pitanja o korupciji. Primate li vi legalno novac iz proračuna oko dva milijuna kuna godišnje i je li istina da ste u 11 godina primili oko 22 milijuna kuna legalnog novca?, upitao je Zekanović Mayera.

Pitao ga je kako u 12 godina nikad nije našao kuraža da govori o nepravilnostima. Je li to zato što vaš je Plenković nabio iz Ine? Je li istina da je 2016. godine Most urigirao da ostanete na poziciji člana Uprave? Potom se javio Grmoja koji je upozorio Zekanovića da ne vrijeđa svjedoka. Grmoja je na koncu izbacio Zekanovića sa sjednice koji nije prestao ometati sjednicu zbog čega su prisutni zapljeskali. 'HDZ je poslao provokatora koji želi ometati rad vijeća', kazao je Grmoja i proglasio pauzu od 10 minuta.

Nakon stanke od 10 minuta Mayer je kazao da ne misli da je ovo cirkus, nego je Hrvatski državni sabor gdje je pozvan da dade svoj iskaz što će i učiniti i odgovoriti na pitanja hrvatske javnosti.

Kako javlja N1, Zekanović i Mostov Miro Bulj umalo su se potukli u hodniku za vrijeme pauze. Počelo je naguravanje, ali odmah su ih razdvojili. Kako predsjednik Suverenista Marijan Pavliček kaže, Zekanović se srednjim prstom češkao oko uha dok je Raspudić sjedio iza njega. A prema svjedočanstvu fotoreportera Hine, Bulj je dočekao Zekanovića u hodniku pa su se počeli prsiti jedan na drugoga, a eskalaciju su spriječili Bojan Glavašević i Raspudić, prenose 24sata.hr.

'Članovi Uprave Ine, imaju četiri puta manje plaće od onoga što je rekao Zekanović. Mene je imenovao 2011. godine Vlada Kosor, zatim Vlada Zorana Milanovića, zatim došla je Vlada Oreškovića...Most je naravno sudjelovao u tome. I Plenković nam je produžio mandat. Dalje nema potrebe odgovarati, jer su ostala diskreditacijska pitanja', kazao je Mayer.

Grmoja je upitao je li u Inu došao s neke smiješne plaće, a Mayer mu je odgovorio da je imao neusporedivo veću plaću, ali da se htio vratiti u Hrvatsku. 'U Exxonu sam imao puno veću plaću nego u Ini. Moja je odluka bila da želim doći i nastaviti živjeti u Republici Hrvatskoj', kazao je Mayer.

Mirela Ahmetović iz SDP-a je poručila da je cilj sjednice utvrditi odgovornost hrvatskog dijela Uprave Ine za odluke koje nisu u interesu Hrvatske.

'Jeste li upoznati s odlukom Vlade RH 2013. o imenovanju pregovarača s društvom Ina, a sve u pogledu uspostavljanja kvalitetnijeg i boljeg upravljanja tim poduzećem i temeljem tog imenovanja naručene studije od strane jednog od vodećih svjetskih konzultanata iz naftnog biznisa kako bi se utvrdilo stvarno stanje iz međudioničarskog ugovora? Drugo, jeste li upoznati sa studijom koju je izrađivao Lazard?, upitala je Ahmetović.

Upoznat sam, čak smo u nekom dijelu surađivali u toj studiji koliko nam je zakon dozvoljavao. Ta analiza je služila kao podloga RH za obje internacionalne arbitraže", rekao je Mayer. Dodao je da je prvo MOL pokrenuo arbitražu protiv RH, a potom je RH pokrenula arbitražu protiv MOL-a. Kazao je da je upoznat sa studijom Lazard i da je surađivao sa suradnicima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. 'Surađivali smo i po pitanju arbitraže. Konačnu studiju Lazarda nisam vidio tako da ne mogu komentirati', rekao je Mayer.

Dalija Orešković je upitala Mayera o Trgovačkom društvu Croplin čiji je osnivač Ina i gde je Damir Škrugor bio direktor u tom kompaniji sve do uhićenja.

'Imate li informacija tko je i kako predložio Damira Škugora na čelo Inine tvrtke kćeri? Od 2011. do 2020. godine su se često mijenjala korporativna pravila. Pred kraj godine dobile bi listu od nekih 70 imenovanja gdje bi se produživalo ili mijenjali mandati. Uglavno je to bilo suhoparno i vi ne možete vidjeti, te ste očekivali da vam korporacija da podatke. Imali ste suhoparne CV i prijedlog nadležnog menadžera', pitala je zastupnica.

Oreković ga je također pitala jer bi po njegovom izlaganja trebao biti kriterij imenovanja ljudi u NO-ove i upravu trebao biti iskustvo u naftnom poslovanju, a istovremeno i radno iskustvo u Ini i da nisu nažalost svi članovi uprave i NO-a imenovani uz kumulativno poštovanje oba kriterija pa me zanima možete li reći koji to članovi te kriterije nisu ispunjaval.

U cijelom nizu godina od 2011. pa do 2020. godine dosta su se često mijenjala korporativna pravila što dolazi na Upravu, a što ne. Krajem godine dobili bismo listu od 70-80 imenovanja, nekad i 150 imenovanja, gdje bi se produžavalo ili mijenjalo članovima uprava ili Nadzornih odbora njihovi mandati. Puno smo puta tražili, nismo bili zadovoljni time jer su uglavnom bile suhoparne ime i prezime i CV, pa temeljem toga vi ne možete ući u ime od svakoga i očekujete od ljudskih resursa da vam oni daju analizu. Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja što ste rekli, rekao je Mayer.

Orešković nastavlja s pitanjima. Zanima je famozni memorandumu. Imate li informaciju tko je u ime Ine sudjelovao u potpisivanju, u tijeku pregovora, koliko je to dugo trajalo, s kime se pregovaralo od strane JANAF-a i je li i kakvu ulogu imao ministar Ćorić?

'Taj Memorandum o Janafu potpisan je u kolovozu 2018. godine. Prije toga se dosta pregovaralo, zajedno s ministrom, vršili smo poslovni pritisak za modernizacijom Rijeke, jer bez toga Ina prestaje imati smisla. Ne sjećam se da smo o Memorandumu razgovarali. On se pojavio iznenada. Bilo mi je iznenađenje da se daje uputa/smjernica da bi bilo dobro da se napravi prespoj između rezervoara izvora na Janaf. Tada prestaju argumenti da se ne gasi sisačka rafienrija. Taj sam izvoz nafte, tada prestaje potreba da se ne gasi sisačka rafinerija. Tu cijelo vrijeme imate neprirodan, toksičan odnos. Memorandum je bio iznenađen. Sa strane Uprave Ine je bio potpuno nebitan".

Za vas kao člana Uprave taj Memorandum je došao kao iznenađenje?

Hrvatska strana je naložila Janafu da napravi prespojnicu bez da se traži reciprocitet od strane Mola? 'Još uvijek se neke stvari mogu promijeniti, ali to je bilo sve kompleksno. Da, nisam na taj Memorandum mogao utjecati. Ministar Ćorić je rekao da je to sve ok, jer se zna u kojem smjeru se ide, a ide se u pravcu otkupa dionica Ine', kazao je.

Božo Petrov (Most) je zatražio stanku. 'Imamo situaciju u kojoj u hrvatska strateška energetska tvrtka Ina u potpunosti u rukama Mađara, a nonsens cijele priče je da Mađari nemaju 50 posto i nemaju nikakvog razloga upravljati tvrtkom, a u potpunosti upravljaju i to uz pomoć naše Vlade, rekao je Mostov zastupnik Božo Petrov.

-Što je najgore od svega, Vlada je u javnosti plasirala jednu priču, a iza je radila potpuno suprotno. Govoreći o otkupu Ine, dovela je u zabludu javnost i ljude koje je dovela u Inu, radeći doslovno u dosluhu s Mađarima. Meni je neprihvatljivo da Vlada ljude koje je imenovala u tu tvrtku niti ne obavijesti o ključnom dokumentu koji će utjecati na budućnost strateške kompanije', rekao je Petrov. Istaknuo je da je ključna rečenica koju je i Mayer rekao upravo je da je Vlada poticala potpis dokumenta s kojim smo ugasili rafinerije i predali svoje energetsko poslovanje u ruke tuđe strateške kompanije.

Riječ je preuzeo Jovanović koji je kazao da je Mayer potvrdio da je Plenković poticao Ćorića da se potpiše Memorandum kojim je ugašena sisačke rafinerije. Pitao je o ulozi Barbare Dorić. "Je li Sisak mogao ostati otvoren dok se ne modernizira Rijeka. Od kuda će sada dolaziti derivati i tko će profitirati na tome?

'Da sada imamo Sisak, on bi mogao raditi, ali bi bili zaposleni naši ljudi, možda bi financijski prošli slično. Zaradu ne bi ostvarivala Ina kao društvo. To bi bio benefit. Ne trebaš nužno samo da je profit dioničarima. Nije zarada jedino ako imaš cash money, već je i zarada kada ulažeš i u ljude i onda kada se dogodi ovakva kriza imaš zaradu. Sisak je zastario, ali tu se mijenja sve iz mjeseca u mjesec', pokušao je pojasniti Mayer.

Na pitanje odakle stižu derivati iz RH? 'Ako je MOL imao na raspolaganju derivate, onda bi se uzelo iz MOL-a, mogu pretpostaviti da se iz MOL-a uzima, ali ne znam sa sigurnošću. Volio bih napomenuti da rafinerija nafte Sisak ne radi onda bi bilo normalno da se derivati izvezu. Vi derivate iz Siska ne možete ekonomično dopremiti do Rijeke. Bitno je kakvi ljudi vode kompaniju', kazao je.

Ahmetović je upitala tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a te tko je odlučio po kojim cijenama? Je li tu postojalo pregovaranje, je li cijena fiksna ili se odlučuje po formuli? Je li cijena benzina ista, viša ili manja od troška koji bi Ina imala da to sama radi u svojoj rafineriji?

-'To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu, ja sam upravo to objašnjavao i tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne i tada sam rekao da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi držali sve vrijeme da to nije banalan podatak. Mi smo za to inzistiranje da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često bili komentirani da nismo kapacitet za članove Uprave kad inzistiramo da takve stvari dođu na upravu. Kolege su objašnjavali da ovako velike korporacije sve puštaju na niže razine. Ja sam radio u puno većim korporacijama pa sam znao da to nije tako. Mi smo tražili da se tako uredi i u Ini', rekao je Mayer.

Naveo je da se ovi poslovni procesi nisu namjerno htjeli mijenjati i dolazimo do onoga kad je jedan državni dužnosnik rekao da nije bitno tko Inom upravlja nego je bitno ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. Smatra da su to smiješne teze.

'Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su na 20 ugovorili s nekim, to u svim korporacijama svijetle crveni gumbi. A to nisu ne znam kako skupe stvari. Takav neki program košta milijun, dva, tri eura. U Exxonu je program koštao 800 milijuna dolara. Kod nas da takav program bude od ne znam koliko milijuna dolara, ali mora postojati interes da se takvo što dogodi', rekao je Mayer.

Tomislav Ćorić je rekao da je izvoz hrvatske nafte isplativije nego prijevoz u Rijeku, a cijenu je odredio MOL. Zanima me je li se na upravi analiziralo ili odlučivalo o nekom drugom, po Inu povoljnijem scenariju od izvoza hrvatske nafte u Mađarsku, rekla je Ahmetović.

'Vaša konstatacija ima potpuno utemeljenje, međutim, do njega nismo došli iz razloga. Naime, odluka ne dolazi na Upravu Ine. Mi smo tada, kolega Krešić i ja inzistirali da to mora doći do uprave. Prijedlog od strane MOL-a i nije bio tako nekorektan, ali tu se ne radi o tako velikim količinama', kazai je Mayer.

Kazao je da prijevoz nafte u Mađarsku ne može ići po totalno neuređenim cijenama.

'Oni su odredili cijenama na temelju jedne međunarodne nafte koja najviše odgovara hrvatskoj nafti. Oni su došli s prijedlogom da to bude ta cijena nafte minus kotacija dva na burzi. Bila je +0,5. To je bio početak 2020. godine, tada ni prvi kontingent nije krenuo, jer je sisačka rafinerija radila. Mi nijednim aktom kao uprava nismo donijeli odluku da se sisačka rafinerija gasi. U onom trenutku kad je bilo dogovoreno, ta nafta je bila relativno po međunarodnim standardima, ali ja ne znam kako je dalje išlo. To se, naravno, može provjeriti', rekao je Mayer dodavši da su to oni kao članovi uprave razmatrali, ali nismo to tada tražili niti smo više imali priliku jer nisu htjeli ugroziti drugi dio procesa, rekao je Mayer.

Božo Petrov odnos u Ini nazvao je štetnim. 'Druga država kontrolira sve i donosi sve odluke, a predsjednik Vlade naše države još asistira, to se može nazvati toksičnim i bolesnim odnosom. Sami ste rekli da ste bili u tjednom kontaktu s Ćorićem, recite kako je vama Ćorić objasnio zašto se sve to događa, zašto se izdaja treba dogoditi?', pita je.

Mayer je kazao da je tada bilo rečeno da se sve treba napraviti da se modernizira rafinerija u Rijeci. Bili su prešli sve rokove.

'Da nismo ugovorili modernizaciju Rijeke, sigurno strateški partner ne bi dozvolio modernizaciju Rijeke u kontekstu covid krize. U kontekstu toga su se događale stvari s ministrom Ćorićem. To je bilo u kontekstu - Ina ide u smjeru nekog povratka dionica. Nije se razgovaralo da je to bio problem za Hrvatsku. Pitali smo se da li mi njima nešto previše dajemo? Teško mogu reći trenutak Memoranduma. On je problematičan ako će on ostati na onoj razini, no ukoliko bi došlo do rješavanja Ine i Mola s dionicama, to ne bi bio problem...', pojasnio je.

Miro Bulje je pitao Mayera je li suprug Martine Dalić svjedočio na arbitraži. Mayer je odgovorio da nije svjedočio. "Prema mojim saznanjima, to je bila procjena Državnog odvjetništva da žele samo Krešića i mene da svjedočimo u postupku arbitraže", kazao je Mayer.

'Ovo je klasična izdaja pod palicom Andreja Plenkovića, da se u upravi Ine imenuju Mađaroni. Klasični čin veleizdaje ratnog profiterstva', smatra Bulj.

"Da li znači da ovo cijela priča nije priča oko mađarskih interesa, već da se radi za ruski kapital i ruske interese koji su našli način da izvlače korist? Znamo kako je Orban protiv sankcija Rusiji. Moje mišljenje je da iza Mađara stoje Rusi, pitao je Krešo Beljak.

'Surgutnjet je prodan Molu. Kremlju bliska tvrtka kupila je od OMV-a dionice Mola, no nisu uspjeli ostvariti ono što su htjeli pa su svoje ponovo prodali Molu', kazao je Mayer.

'Mađarski strateški interes je Mol, a Hrvatska,u svoju stratešku kompaniju imenuje ljude u Upravu za koje je DORH procijenio da neće braniti interese Hrvatske države u arbitraži. Hrvatska država putem Ustavnog suda ruši presudu Sanaderu', uključio se Grmoja.

Potom je kazao kako je članovima Uprave rečeno da vode računa da Hrvatska ulazi u Šengen i OCD i da bi bilo dobro da se zatvori sisačka rafinerija.

'Hrvatskoj je od strane Ćorića sugerirano da se pristane na gašenje sisačke rafinerije da se uđe u Schengen i OECD', kazao je Grmoja. 'Nije rečeno da se to mora napraviti, već je rečno da se vodi računa o tome. Nismo mi bili ucjenjeni, ali je rečeno da se vodi računa o tome', kazao je Mayer.

Mayer je rekao i da nikada Plenković nije zahtjevao da se ugasi sisačka rafinerija, ali da je od strane njegovih ljudi to sugerirano Upravi Ine.