Već uoči rasprave dio zastupnika zatražio je stanke.

'Kome vlada želi omogućiti 16 neradnih nedjelja? Radnicima ili skladištima, tržnicama i prodjenim objektima? Niti u jednom zakonu ne stoji da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja. Da nije tragično, bilo bi komično. U svakom trenutku kada je prodajni objekt zatvoren, ne znači da poslodavac ne može radniku reći da puni police za drugi dan. Budući da ste izuzeli prodaju na daljinu, to znači da će puniti skladišta i prodavati proizvode internet trgovinom. Ne bi li bilo logično da ima ponudite žele li raditi nedjeljom ili ne?', upitao je Mostov Božo Petrov.

Stanku je tražila i GLAS-ova Anka Mrak Taritaš. 'Postoji film u kojem majmun digne kamen, ispod kamena vidi zmiju i padne u nesvijest. Kad se razbudi, ponovno digne kamen, vidi zmiju i onesvijesti se. Ovo je treći pokušaj zabrane rada nedjeljom, dva puta je Ustavni sud rekao da to nije dobro. Ali ova Vlada želi se dodvoriti Crkvi i to je prigodno činiti pred godinu izbora. Umjesto da poslodavci to riješe s radnicima na odgovarajući način, vlada je odlučila biti veliki mag', poručila je Mrak Taritaš.

Stanku je tražila i Katarina Peović iz Radničke fronte, kazavši da je neradni dan i subota, ali da se subota ne spominje u Bibliji. 'Cilj je ove vlade učiniti sva radna mjesta prekarnima, i sve radnike dostavljačima Wolta, Bolta i Glovoa', kazala je.

'Mi podržavamo svaki korak naprijed koji doprinosi boljem položaju radnika, a posebice radnica. Međutim, tko radnicama iz trgovina garantira da nedjeljom neće čistiti trgovinu, puniti police... jer to ovim zakonom nije zabranjeno. Tko im garantira da neće pakirati proizvode u vrećice koje će onda biti dostavljanje kupcima na vrata? Jer to ovim zakonom nije zabranjeno. Dapače internet trgovina je dopuštena', poručila je SDP-ova Sabina Glasovac.

'Zakonom o trgovini uvodimo slobodnu nedjelju za sve zaposlene u trgovini. Rješenja propisana rezultat su dijaloga sa socijalnim partnerima. Da je ovo puno bolje rješenje govori i činjenica da trgovine mogu raditi 365 dana i to 24 sata dnevno. To je neodrživo', poručila je Marijana Petir u ime Kluba HDZ-a.

Nakon stanke, prijedlog zakona predstavio je ministar gospodarstva Davor Filipović. 'Postojeći zakon ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo rada u trgovini', poručio je ministar, koji je uvodno i svim radnicama čestitao Dan žena.

'Uređujemo temeljno pravo na nedjelju kao dan odmora', dodao je. 'Nedjelja je kao dan odmora utvrđena i Zakonom o radu', kazao je ministar.

'Ovim zakonom činimo Hrvatsku još boljim mjestom za život i radimo ravnotežu između poslovnog i privatnog', poručio je Filipović.

Davor Dretar iz Domovinskog pokreta upozorio je kako se za vrijeme lockdowna na benzinskim postaja mogao kupiti i jogurt i kruh te ga je zanimalo zašto su benzinske postaje isključene od neradne nedjelje. 'Ostale su unutra. Jedan od razloga je kontinuirana opskrba stanovništva i funkcioniranje sustava', pojasnio je filipović, dodavši ako će netko kršiti i eventualno prodavati nešto što nije u core biznisu da postoje druge institucije koje to kontroliraju.

Sabina Glasovac replicirala je ministru da je internet trgovina omogućena nejdljeom i da će se dogoditi da radnice pakiraju proizvode nedjeljom. 'Svaki rad nedjeljom će biti 50 posto plaćen više. Neće nitko prepakiravati jer radni tjedan ima 40 sati. Imputirati da će netko slagati police, to neće biti tako. Meni se čini da samo želite pronaći razlog da ne podržite zakona', poručio joj je Filipović.

Prema prijedlogu, trgovine bi nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. Vlada predlaže da novi zakon stupi na snagu 1. srpnja, a da se radi prilagodbe poslovnih subjekata u ovoj godini 16 radnih nedjelja ne ubraja u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne.

U odnosu na prvo čitanje Zakona, osnovna se razlika odnosi na zabranu rada pekarnica nedjeljom