Već i prije rasprave predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozdravio je ukrajinskog veleposlanika Vasilja Kiriliča, kojeg su zastupnici pozdravili dugim pljeskom. Raspravu prate i pripadnici ukrajinske zajednice u Hrvatskoj.

'Čertvt stoljeća nakon Domovinskog rata na europskom tlu ponovo bijesni rat. Već sedmi dan traje ničim izazvana brutalna agresija Rusije na Ukrajinu. Rata ovakve sile nije bilo punih 77 godina. Ovim neviđenim činom u kojem je Rusija napala suverenu državu pogaženi su sami temelji na kojima počiva današnja Europa, koja se zasniva na miru, demokraciji i slobodi. Hrvatska to najoštrije osuđuje i izražava svoju punu potporu ukrajinskom narodu koji u ovim teškim trenucima još jednom gine za europske vrijednosti, kao i predsjedniku Zelenskom i premijeru Šmihalu, koji se sa svojim narodom hrabro suprotstavljajuovoj suludoj agresiji', poručio je Plenković nakon čega su se zastupnici digli na noge i dugim pljeskom izrazili podršku Ukrajini. Razvili su i ukrajinsku zastavu.

'Svjedočimo potresnim prizorima stravičnog krvoprolića, stradanja nedužnih civila, žena, djece, staraca i namjernom sijanja straha među njih. No unatoč nadmoćnijoj vojnoj sili agresora, koji napada iz svih smjerova i svim raspoloživim sredstvima, ukrajinska vojska i branitelji pružaju herojski otpor', poručio je premijer.

'Svi prizori nama u Hrvatskoj bude bolna sjećanja na velikosrpsku agresiju. Ali znamo da se žilavim otporom može nadmašiti nadmoćnijeg neprijatelja', kazao je Plenković.

'Nitko bolje od nas ne razumije Ukrajince, i nitko nije sretniji od Hrvatske kada svjedočimo povijesnom jedinstvu Europe u reakciji na ovaj osvajački pohod. No ova kriza će najvjerojatnije potrajati. Da bismo mogli pružiti potporu ukrajinskom narodu na duže staze i ostati čvrsti u suprotstavljanju ovoj vojnoj agresiji, važno je da to jedinstvo sačuvamo. Ukrajina to od nas očekuje i zaslužuje', kazao je premijer.

'Ruske su snage zaposjele već veće dijelove Ukrajine odakle napadaju i na glavni grad Kijev, kojeg su jutros probudile sirene. Posrijedi je rat Davida i Golijata, u kojemu Rusija napada po veličini 28 puta manju Ukrajinu, sa sličnim nerazmjerom u vojnim snagama', kaže Plenković.

'Svima onima koji traže opravdanja za napad na Ukrajinu, koji relativiziraju isključivu odgovornostRusije, treba jasno reći da ovdje nema zaraćenih strana, već agresor i žrtva. I u Hrvatskoj neki možda nisu na vrijeme prepoznali prijetnje miru u Europi, ali sam uvjeren da danas više nemaju dilema', dodao je.

Plenković je podsjetio i na sve sankcije koje je uvela i Hrvatska i EU. Govorio je i o Sberbanci. 'Jutros smo potvrdili vijest kojom su Europska središnja banka i Jedinstveni sanacijski odbor donijeli odluku o sanaciji Sberbanke i koja je omogućila da je preuzme Hrvatska poštanska banka. Sberbank od danas je u potpunosti likvidna i može izvršavati sve svoje obveze. Svi depoziti građana i tvrtki sigurni su i dostupni. Time smo još jednom potvrdili da štitimo građane i poduzetnike, te financijsku stabilnost Hrvatske, i tako ćemo raditi i ubuduće', poručio je.

Plenković se spomenuo i hrvatske veleposlanice u Ukrajine, Anice Djamić. Kazao je da se ona evakuirala iz Kijeva, ali da posao nastavlja u Lavovu, na što su zastupnici i njoj dali podršku pljeskom.

Sada se, kazao je Plenković, pokazalo i koliko je dobra odluka bio LNG, ali i nabava Rafalea i Bradleya.

'Danas o sudbini Kijeva ovisi budućnost Europe. Zato vjerujem da će Hrvatska i hrvatski narod ne samo odabrati solidarnost i biti na pravoj strani povijesti, prava i morala. Stoga podržavajući Ukrajinu i poštujući hrabrost Ukrajinaca da ne bježe pred tenkovima, da ne poginju glavu, da su nadahnuti ljubavi prema domobini budimo uz Ukrajinu i Ukrajnice. Slava Ukrajini', zaključio je Plenković, nakon čega se opet prolomio pljesak.

Nakon Plenkovićevog obraćanja usliejdile su replike. Marijana Petir pitala je premijera o stanju u BiH i može li se ukrajinska kriza preliti na BiH i jesmo li dovoljni sigurni i što se u tom segmentu poduzima. 'Vodimo računo o stabilnosti u okruženju. Naša politika je podrška tim zemljama prema EU', kazao je Plenković.

Na pitanje stabilnosti u regiji osvrnula se i Anka Mrak Taritaš. 'Želimo mir, suradnju, želimo da sve te zemlje idu prema EU i koje žele prema NATO-u. Želimo da se svi suzdrže od bilo kakvih incidenata, bilo kakve zapaljive retorike i bilo čega što bi moglo destabilizirati situaciju koja je ionako napeta u barem tri države u našem okruženju. Nikako se ne bi smjelo dogoditi da imamo dva paralelna krizna žarišta u Europi u isto vrijeme. Dovoljan je ovaj kaos već sada', odgovorio joj je Plenković.

Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista podsjetio je i na dolazak izbjeglica. 'Kakva je sitacija sa strateškim robnih zalihama jer znamo da se u zadnjim katastrofama nisu najbolje snašli?', upitao je. Plenković je podsjetio da je Vlada na sjednici u ponedjeljak donijela odluku o pojačavanju robnih zaliha.

HDZ-ov Mario Kapulica repliku je iskoristio kako bi kritizirao predsjednika Zorana Milanovića. 'Hoće li hrvatska javnost biti pošteđena kakofonije koju producira predsjednik RH koji je prije samo 15 dana ismijavao mogućnost ruske agresije, koji je upozoravao na ekstremiste u Ukrajini', upitao je Kapulica.

'Kazao sam da je bilo onih koji su imali znatno drugačije stavove od potpuno ispravnog stava Vlade. Ovo je trenutak u kojem moramo dati priliku i onima koji nisu bili dovoljno precizni da se svrstaju na pravu stranu i da osiguramo jedinstvo. Bilo je ispada, bilo je loših procjena, bilo je loše izrečenih rečenica. Pozivam sve da budemo jedinstveni u razdoblju koje je pred nama, koje će biti teško i dugotrajno', kazao je Plenković.

SDP-ova Andreja Marić upozorila je i na opasnost nuklearnog napada. 'Da li je zdravstveni sustav spreman u slučaju da dođe do nuklearnog napada?', upitala je.

'Ja se iskreno nadam da do takvog scenarija neće doći jer to bi bio kraj svega što poznamo kao svijet u ovom trenutku', kazao je Plenković, dodavši da će se Ministarstvo zdravstva pripremiti za sve scenarije.

Karolina Vidović Krišto izazvala je svojim pitanjem niz zahtjeva za povredom poslovnika. 'Podnijeli ste izvješče o ratu u Ukrajini na koji Hrvatska nema nikakav realan utjecaj. O stanju u Hrvatskoj ne podnosite izvješće, plaćaju vas hrvatski građani i njima odgovarate. Jučer je objavljeno da vam je još jedan ministar pod istragom, prije tjedan dana drugi vam je uhićen. Vi ste već davno trebali podnijeti ostavku. Trebali ste podnijeti izvješće o korupciji koju ste vi omogućili, a ta korupcija ugrožava živote milijuna građana', poručila je Vidović Krišto.

Odgovorio joj je i Plenković. 'Vaša izlaganja su poznata, ona su štetočinska, neistinita, klevetnička, neprimjerena s promašenom temom i bez argumenata. Mi radimo, vi opstruirate. Mi pobjeđujemo, vi gubite', poručio je Plenković.

I Katarina Peović iz Radničke fronte je pitala o spremnosti zdravstva, ali i Hrvatske u slučaju nekulearnog napada. 'Ne možemo se oslanjati na racionalnost Putina', poručila je.

'Mene su obavijestili da ste vi bili jedina koja nije bila za deklaraciju o Ukrajini. Možda vi znate više o toj racionalnosti od mene. Koji je vaš motiv, ne znam. Možda je ovo što je rekao Zekanović, da živite na drugoj planeti. Nadam se da nećete uzbunjivati javnost i sijati strah o nuklearnim napadima', kazao je Plenković, poručivši da je sustav u Hrvatskoj 'budan'.

'Bila sam suzdržana, a ne protiv deklaracije. Ako ste počeli tražiti unutarnje neprijatelje i hraniti svoju popularnost na ovoj dramatičnoj situaciji, onda opomenite svog kolegu Grlića Radmana koji je nedavno pozvao Putina u Hrvatsku', odgovorila je Peović.

SDP-ov Peđa Grbin u svom je izlaganju pozdravio sve što Hrvatska poduzima i po pitanju pomoći Ukrajini i izbjeglicama, ali i uputio apel.

'Nisu Ruskinje i Rusi krivi za rat. Kriv je Vladimir Putin i klika koja ga podržava. Hrabrim ljudima koji prosvjeduju u Moskvi i Sankt Petersburgu trebamo dati podršku. Ljudi riskiraju zatvor, višegodišnje kazne i torturu jer su digli glas protiv rata. Koletivne krivnje nema, krivnja je na diktatoru', kazao je Grbin.

Upozorio je i na stanje u regiji, istaknuvši Sjevernu Makedoniju i njeno pristupanje EU. 'Trebamo im širom otvoriti vrata', poručio je.

Nino Raspudić iz Mosta u svom izlaganju kazao kako prema Ukrajini nije bilo jedinstvene politike. 'Prvi dan napada francuski predsjednik Macron razgovarao je s Putinom, vidi se da nema zajedničku politiku. No, uznemirava korupcija unutar zemalja EU', kaže Raspudić.

Raspudić je podsjetio na probleme u Vladi, s ministrom Aladrovićem i bivšim ministrom Horvatom. 'U ovakvoj opasnoj geopolitičkoj situaciji to je sigurnosna opasnost za Hrvatsku. Takvi ljudi su ucijenjivi i zato ova Vlada mora otići. Ukrajinska kriza je argument za pad ove Vlade. Zadnja stvar koja nam treba su ucjenjivi ljudi na vlasti, a ovi to jesu. Ukrajinska kriza ne smije biti smokvin list za prikrivanje kriminala', poručio je.