Kako piše Zoran Vakula, srednja globalna temperatura bila je viša za 1,1 °C od prosječne iz predindustrijskog razdoblja, od 1850. do 1900. godine. Naravno, na pojedinim meteorološkim postajama bilo je i odstupanja od od ove globalne ocjene pa je 2019. u nekim dijelovima svijeta bila čak i rekordno topla, kao primjerice u nekim mjestima kontinentalne Hrvatske, između ostalih i u Zagrebu, Gospiću i Kninu.

SMO također potvrđuje da je prošlo desetljeće - od 2010. do 2019. godine - na svjetskom nivou bilo najtoplije od svih poznatih počevši od 1850. godine, te da je prošlo petogodišnje razdoblje, od 2015. do 2019. godine - najtoplije do sada na svjetskom nivou. Osim toga u izvješću se ističu fizički znakovi klimatskih promjena, ne samo porast temperature i na kopnu i u moru, nego i ubrzavanje topljenja leda i porasta morske razine. Dokumentira se i utjecaj vremenskih i klimatskih događaja na društveno-ekonomski razvoj, zdravlje ljudi, migraciju i raseljavanje, sigurnost hrane, kao i djelovanje na kopnene i morske ekosustave.

Klimatske akcije

O značenju i vjerodostojnosti izvješća o stanju globalne klime u 2019. godini govori i spoznaja o uključenosti podataka nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi te analiza vodećih međunarodnih stručnjaka, znanstvenih institucija i agencija Ujedinjenih naroda. Iz svega navedenoga neprijeporna je nužnost potrebe za klimatske akcije i na globalnom i na lokalnom nivou.

Osim službene klimatološke ocjene 2019. godine DHMZ-a, neke zanimljivosti vremena u prošloj godini u Hrvatskoj vidljive su i u internetskom Meteo kutku HRT-a, a uoči izvještaja klimatologa DHMZ-a o veljači i zimi može se primijetiti i kako su i veljača, pa i cijela zima nastavile "stopama" iznimne 2019. godine - bile su među najtoplijima u povijesti mjerenja.

Prema klimatološkim ocjenama većinom "vrlo tople", ponegdje i "ekstremno tople". Štoviše, prema preliminarnim analizama u Rijeci je veljača bila rekordno topla, a na meteopostaji Zagreb Maksimir dijeli 1. mjesto s veljačom iz 1966. godine. Čak je i na zagrebačkome Griču, gdje se u veljači mjerilo još od 1862. godine - bila 2. najtoplija! I srednja temperatura zraka cijele zime - razdoblja od 1. prosinca do kraja veljače u mnogim je hrvatskim krajevima bila među najvišima od kada postoje mjerenja.

Na 2. je mjestu i na Griču, odmah iza zime 2006/7, a i u Rijeci, Splitu i Dubrovniku, gdje je rekordna i dalje zima 2013/14.

Prognoze za sljedeće mjesece i dalje su prilično postojane te upućuju na samo malu vjerojatnost pojave nekog mjeseca hladnijeg od prosjeka, i to sve do rujna, do kada trenutačno postoje izračuni! Stoga se već sada može zaključiti kako je velika vjerojatnost da će i 2020. godina biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih. Nadajmo se samo ne i ekstremnih... Uz sve drugo što se događa u Hrvatskoj i svijetu - ne treba nam još i to..., zaključio je Vakula.