Održiva poljoprivreda sve je važnija zbog klimatskih promjena, a zbog njih i razvoj sustava ranog upozorenja kao strateški prioritet za osiguranje prehrambene sigurnosti i gospodarske stabilnosti ruralnih područja. Odgovore na klimatske izazove u poljoprivrednoj proizvodnji pokušali su na obilježavanju Svjetskog meteorološkog dana dati u Osijeku
'Sustavi za rana upozorenja, to je nešto jako blisko našim građanima. Svaki put kada Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) oglasi žuto, narančasto ili crveno upozorenje, ono privuče pažnju, što je jako dobra stvar', istaknuo je dr.sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.
Na taj način, objasnio je, žele se izbjeći ozljede, puno teže posljedice, ali i olakšati rad poljoprivrednicima i gospodarstvenicima kada nastupe posebne vremenske situacije.
vezane vijesti
Meteorolozi su stoga ove godine usmjerili fokus na sustave ranog upozorenja u poljoprivredi, grani koja se bavi proizvodnjom hrane. Na svojim stranicama meteo.hr poljoprivrednicima pružaju niz korisnih agrometeoroloških podataka i prognoza, poput agroklimatskog atlasa Hrvatske, preko tjednih i mjesečnih analiza do specijaliziranih prognoza kako bi im pomogli u planiranju i smanjenju šteta na usjevima. Istovremeno im oni mogu poslužiti i kao orijentir za planiranje poljoprivrednih aktivnosti.
Güttler je dodao da nastavljaju s modernizacijom i unapređenjem senzora na kopnu i moru te rade na poboljšanju meteoroloških, hidroloških i klimatskih usluga.
'Otvaramo baze podataka kako bismo potaknuli razvoj inovativnih rješenja te integriramo umjetnu inteligenciju i strojno učenje u naše operativne procese da bismo predviđanja vremenskih, hidroloških i klimatskih ekstrema učinili što preciznijima', poručio je Güttler te nastavio:
'Prošla godina bila je najtoplija otkad postoji sustav mjerenja. Zasad se prilagođavamo toj novoj stvarnosti, svjesni da će klimatske promjene i dalje jačati te da će biti izazov za sve sustave. Važno je stoga što prije dati upozorenje kako bi naši poljoprivrednici znali tjedan ili nekoliko dana ranije da dolazi neka nagla promjena vremena, što im može pomoći u planiranju aktivnosti na otvorenom. To je prvenstveno i uloga DHMZ-a - da spriječimo ozljede i sačuvamo zdravlje građana, a nakon toga da poljoprivredne aktivnosti budu što normalnije', dodao je Güttler.
Istaknuto je i da projekt Clim4Cast nudi priliku za unapređenje sustava motrenja, prognoze i upozorenja na suše, toplinske valove i šumske požare u Hrvatskoj, a što je vrlo važno jer sustavna prognoza suše u Hrvatskoj još ne postoji, iako je s olujama ona uzrokovala najveće ekonomske gubitke od prirodnih nepogoda u razdoblju od 1981. do 2023. godine.
Recept u poljoprivredi, rekao je prof.dr.sc. Danijel Jug s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti - postoji.
Degradacija tla, smanjenje poljoprivrednog proizvodnog prostora i povećanje broja stanovništva samo su neki od faktora koji ugrožavaju održivost proizvodnje hrane. Ove prijetnje samo pogoršavaju sveprisutne klimatske promjene jer negativno utječu na tlo i uvjete uzgoja.
'Na svjetskoj razini trenutno je nekoliko jakih platformi koje podržavaju dosta mjera, a sposobne su nositi se s postojećim problemima. Svaka mjera može se nadograđivati, biti kvalitetnija i bolja', rekao je Jug te smatra da u velikoj mjeri edukaciju smatra ključnom za način na koji se u Hrvatskoj možemo nositi s klimatskim promjenama.
Ističe da je konzervacijska poljoprivreda jedna od tih platformi te je zadovoljavajući i kvalitetan odgovor na promjene koje se događaju.
'Kada imate vrlo visok intenzitet klimatskih aberacija, koje su dugotrajne ili visokog učinka, tada svaka od primijenjenih mjera nije dostatna. To je ta nesreća poljoprivredne proizvodnje jer je pod otvorenim nebom i podložna svim nedaćama', kaže Jug te smatra da se edukacijom i povezivanjem različitih institucija može doći do niza podataka koji mogu pomoći hrvatskom poljoprivredniku.
Uspoređujući konzervacijsku s tradicionalnom poljoprivredom, naglasio je da ona podrazumijeva ne toliko agresivan pristup samoj obradi tla, kao što je oranje u velikom postotku.
'Izuzimanje oranja kao glavnog zahvata pri obradi tla te primjena reduciranih sustava, u kojima će velik broj biljnih ostataka ostati na površini - glavni razlog za to je očuvanje vode', istaknuo je Jug.
'Ništa ne nastaje preko noći, a ovdje je bitan cilj. Nažalost, i kroz vlastite promašaje se uči, a to traje godinama i praktički nikada ne završava', poručuje Jug.
