Govoreći na javnoj tribini o reformama koje je britanski premijer David Cameron dogovorio na summitu EU-a prošli petak, Cliff je kazao da su se britanski zahtjevi odnosili na četiri područja - jačanje konkurentnosti EU-a, euro, zaštitu suverenosti i socijalne naknade.

Za Veliku Britaniju simbolički je jako važno što je dogovorom priznato da euro nije jedina europska valuta, kazao je. Isto tako, jako važnim smatra dogovor o uvođenju tzv. 'crvenog kartona' za nacionalne parlamente kojim je osnažena njihova uloga u procesu donošenja odluka, ističući da Velika Britanija nikada neće pristati na uspostavu europske superdržave po uzoru na SAD.

Najvažniji element dogovora odnosi se na ograničavanje socijalnih naknada za radnike iz drugih država članica, što će po potrebi moći uvesti i druge države članice. Po dogovoru, radnici iz drugih država članica morat će živjeti u Velikoj Britaniji četiri godine i uplaćivati u sustav prije nego budu mogli ostvariti pravo na naknade, a tu 'kočnicu' Britanija će moći koristiti sedam godina nakon njezina aktiviranja.

Dječji doplatak za njihovu djecu koja žive u svojoj matičnoj državi također će biti usklađen s troškovima života u toj državi a ne Velikoj Britaniji, kazao je, obasnivši da se time želi spriječiti zloporabe britanskog sustava socijalne skrbi, tzv. socijalni turizam.

Velika Britanija nije dobila sve što je tražila, napomenuo je Cliff, ali vlada dogovor smatra dobrim i biračima će preporučiti da glasuju za ostanak u Europskoj uniji na referendumu 23. lipnja.

'Neki smatraju da bismo trebali izići iz EU-a, ali to nije stajalište britanske vlade', istaknuo je.

S obzirom na to da je britanska javnost jako podijeljena u pogledu članstva u EU-u, Cliff je na pitanje što bi se dogodilo da Britanci na referendumu glasuju za izlazak iz EU-a odgovorio da bi to bio "velik skok u nepoznato" i da se ne može reći kakvi bi nakon toga bili odnosi Velike Britanije s EU-om.

'U interesu je britanskih poslovnih krugova i poslovnih krugova u drugim državama članicama da Velika Britanija ostane članicom zajedničkog tržišta', istaknuo je.

Cliff je objasnio da je Velika Britanija oduvijek imala poseban status, izuzeća u EU-u, a rasprava o prirodi njezinih odnosa s Unijom u britanskom se društvu vodi već 40 godina.

Prvi referendum o Europi u Velikoj Britaniji bio je održan 1975., samo dvije godine nakon ulaska u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ), što je bio prvi britanski referendum ikad, podsjetio je, istaknuvši da će na predstojećem referendumu donesena odluka biti konačna i da ne postoji plan B.

'Britanci su svjesni da ako iziđu iz EU-a, više neće biti pregovora da se ponovno uđe. Ovo je vrijeme da odlučimo jednom zauvijek', kazao je.

Glede prijetnje Škotske da bi mogla organizirati novi referendum o neovisnosti ako ostatak zemlje bude glasovao za izlazak iz EU-a, Cliff je kazao da su to samo politička nagađanja i da škotsko pitanje nije u središtu rasprave u Velikoj Britaniji nego je ključno je li dogovor s EU-om dobar ili ne.

Osvrnuvši se na poslovno-financijski aspekt članstva u EU-u, Paul Suchar, predstavnik Britanskog poslovnog centra u Hrvatskoj, kazao je da postoje razlozi za i protiv ostanka u Uniji, no općenito smatra da bi za britansko gospodarstvo bilo bolje kada bi zemlja ostala u EU-u.

Velika Britanija u nekim bi aspektima mogla povećati svoj utjecaj, dok bi ga u drugim izgubila, morala bi primjerice ponovno sama pregovarati o sporazumima o slobodnoj trgovini s partnerima u svijetu i donijeti čitav niz novih propisa, kazao je.

Dogovor s EU-om po njegovu će mišljenju pomoći britanskom gospodarstvu jer jamči da neće biti diskriminirana zbog toga što ne želi euro, kao i zaštitu za londonski City te smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća.

Na tribini, koju su organizirali Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH, Akademija za politički razvoj i britansko veleposlanstvo u RH, sudjelovali su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Andrej Plenković, Tonino Picula i Jozo Radoš

Plenković (HDZ, EPP) je istaknuo da je ostanak Velike Britanije u EU-u važan za cijelu Uniju, u političkom, vojnom i proračunskom smislu.

Sve glavne političke stranke u Europskom parlamentu zadovoljne su dogovorom i vrlo vjerojatno će ga podržati kada dođe na usvajanje u Europski parlament, kazao je.

U pogledu britanskog referenduma, Plenković je kazao kako većina najvažnijih britanskih stranaka podržava ostanak u EU-u, osim populističkog UKIP-a, a ključno će biti kakav će biti stav britanskih medija u kampanji.

Referendumi su uvijek velik rizik i puno ih je pošlo krivim putem jer politički kontekst često bude važniji od merituma stvari, upozorio je, podsjećajući kako je cijeli slučaj i bio pokrenut kako bi britanski premijer David Cameron ostao na čelu stranke i dobio izbore.

Ocijenio je također da podjele Europe na dvije ili više brzina nisu dobre, posebice za male države članice. Odbacio je, međutim, nagađanja o mogućem raspadu EU-a, smatrajući da je Unija pravno, vrijednosno i gospodarski presnažna za to.

Tonino Picula (SDP, S&D) istaknuo je da je današnja Europska unija bitno drukčija od Europske ekonomske zajednice iz 1975., kada je bio održan prvi britanski referendum o članstvu, i da Velika Britanija, kako je primijetio i list The Economist, sada daleko bolje može zadovoljiti svoje interese unutar EU-a u cijelom nizu područja.

Smatra da su britanski euroskeptici koji žele vratiti sve resurse pod puni nacionalni suverenitet, a istodobno koristiti sve prednosti zajedničkog tržišta, u velikoj zabludi jer to nije moguće.

U pogledu posljedica dogovorenog ograničavanja socijalnih naknada, Picula je ocijenio da je riječ o velikom udarcu za socijalnu koheziju Europe, istaknuvši da radnici iz drugih država članica u Velikoj Britaniji daleko više uplaćuju u proračun nego što koriste socijalnu pomoć.

Podsjetio je da je upravo britanski laburistički premijer Clement Attlee nakon Drugoga svjetskog rata udario temelje socijalnoj državi u Europi, a ne skandinavske države, dok Cameron nema tu vrstu senzibiliteta, a Europa je na to pristala.

Kad je riječ o budućnosti Europe, Picula je kazao da ga ne zabrinjava mogući raspad EU-a nego njezina rascjepkanost, upozoravajući da u Europi ima sve više pobornika autoritarnog pristupa ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog predsjednika Erdogana, koji odgovor na probleme vide u autoritarnosti i separatnim rješenjima kako bi si prije svega osigurali opstanak na vlasti.

Jozo Radoš (HNS, ALDE) također podržava ostanak Velike Britanije u EU-u jer je alternativa previše neizvjesna.

No, kao 'oprezni federalist' Radoš smatra da bi trebalo otvoriti temeljna pitanja o tome treba li mijenjati Europsku uniju kako bi postala bolja, efikasnija i uređenija.

Izlazak Velike Britanije iz EU-a donio bi neke poteškoće, primjerice, u transatlantskim odnosima, ali bi s druge strane otvorio prostor za jačanje europske obrambene politike ili jačanje odnosa s Rusijom, smatra Radoš.