Rezultati su ovo istraživanja koje je za tportal provela agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 944 osobe starije od 18 godina, od 4. do 15. studenog 2011.

Građane smo upitali koje će teme presudno utjecati na odabir stranke za koju će glasati na predstojećim izborima. Kad je riječ o političkim temama, kao najvažnija se nametnula borba protiv korupcije, iako je u istraživanju koje smo proveli prije dva tjedna ova tema bila podcijenjena. No kako je u međuvremenu otvorena istraga protiv HDZ-a, prisutnost ove teme u medijima očito je utjecala na razmišljanje ispitanika.

Hrvatski birači cijenit će i onu stranku koja unaprijedi zdravstveni sustav, a nešto manje, no i dalje značajno puno pozornosti pridaju odnosu stranaka prema umirovljenicima, obrazovnoj politici i odnosu prema braniteljima. EU je, već smo konstatirali, nekako nestao s radara, a nisko kotiraju i ravnopravnost spolova i odnos prema zaštiti okoliša.

Kad je riječ o gospodarskim temama, građani su krizu očito izrazito osobno shvatili, pa ih u ogromnom postotku zanima odnos stranaka prema politici zapošljavanja. Za razliku od toga, strukturne mjere (privlačenje inozemnih investicija i porezna politika) koje bi do zapošljavanja trebale dovesti ili ga olakšati, znatno manje utječu na odluku glasača.

I dok se hrvatski birači nadaju poslu, istodobno smatraju da enormni broj zaposlenih u državnoj službi treba biti srezan, bilo samostalnom odlukom vlasti, bilo uz pomoć inozemne intervencije.

Čak tri četvrtine ispitanih rezalo bi javnu potrošnju, a gotovo identičan broj smatra da će nova vlada nakon izbora u tom i drugim zahvatima neophodnima za izlazak iz krize tražiti pomoć međunarodnih financijskih institucija.

Svjetonazorno pitanje koje se ponovno aktualiziralo u svjetlu afere oko samostana Dajla dalo je pomalo neočekivan odgovor. Naime, 57 posto ispitanika smatra da nova hrvatska vlada treba preispitati ugovor sa Svetom stolicom, dok je 28 posto njih protiv takve mjere, a 14 posto i dalje neodlučno.

Pitanje popularnosti političara otvorilo je još jednom temu generalnog nepovjerenja Hrvata u vlastitu političku elitu. Relativna većina ispitanika (41,6 posto), naime, odgovorila je da ne zna ili da ne vjeruje ni jednom političaru, a među onima kojima se vjeruje najbolje stoji predsjednik Ivo Josipović. Vrlo blizu njega je Zoran Milanović, a na trećem mjestu je i dalje Jadranka Kosor. Na vrlo visoko četvrto mjesto progurao se laburistički tribun Dragutin Lesar, a nakon petoplasirane Vesne Pusić u vrhu je i još jedan odmetnik iz velikih stranaka koji samostalno nastupa na izborima, Ljubo Jurčić.

Kao svojevrsne kuriozitete valja izdvojiti podatak da zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (koji je, podsjetimo, na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima osvojio 40 posto glasova) u ovom trenutku bilježi tek 0,4 posto popularnosti. Još niže od njega kotiraju, primjerice, Tomislav Karamarko i Željko Rohatinski, te – uz identičnu brojku od 0,3 posto – bivši premijer i okrivljenik u brojnim antikorupcijskim predmetima Ivo Sanader