Hrvatska vlada pokušala je ograničiti pravo medija da zaštite svoje izvore i kritiziraju sudove i tužitelje, navodi Vijeće Europe u svom godišnjem izvješću o slobodi medija na kontinentu i dodaje da su radni uvjeti novinara u Hrvatskoj zabrinjavajući
Iako su broj ubijenih novinara i nasilje prema njima u padu, paneuropska organizacija je u svom izvješću objavljenom u utorak upozorila na prijetnje, pritiske i ograničenja u radu novinara diljem Europe.
Izvješće, napisano na gotovo stotinu stranica, izrađeno je u suradnji s Platformom za sigurnost novinara, koja okuplja niz novinarskih organizacija iz Europe.
Hrvatska se u njemu navodi na nekoliko mjesta, a najveću pozornost autora privukao je tzv. "lex AP".
vezane vijesti
Bude li novi hrvatski zakon o medijima usvojen, "primorat će novinare da se registriraju”, zabraniti im da „kritiziraju rad sudova i javnih tužitelja”, primorati ih da otkriju svoje izvore svom uredniku na zahtjev, uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon „ilegalnog” stjecanja informacije te uvesti mjere medijskog vijeća koje će birati većina u parlamentu.
„Kritičari upozoravaju da će, ako bude usvojen, taj zakon dokrajčiti neovisno novinarstvo u Hrvatskoj i oblikovati novu eru medija pod državnom kontrolom, u neskladu s europskim standardima”, piše VE.
U dokumentu se navodi se istraživanje Monitora pluralizma medija, projekta koji sufinancira Europska unija, u kojem stoji da samo četiri od 32 analizirane europske zemlje imaju dobre radne uvjete za novinare: Danska, Njemačka, Irska i Švedska.
„Rezultati studije pokazuju posebno zabrinjavajuću radnu situaciju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj, gdje novinari nemaju status zaposlenika te često ni adekvatnu socijalnu zaštitu”, piše VE.
Vijeće piše i o „teškim vremenima” za karikaturiste u Europi, navodeći između ostaloga i primjer tužbe protiv hrvatskog crtača Nikole Plečka, poznatijeg po pseudonimu Nik Titanik, kojeg je tužio bivši član uprave Dinama Krešimir Antolić.
U izvješću za 2024. Vijeće navodi najveće probleme za slobodu novinarstva: prijetnje i zastrašivanja, pritvaranja, restriktivne zakone, SLAPP i druge tužbe, preuzimanja medija i napade na javne servise. Naglašavaju se prijetnje političara i kriminalnih organizacija medijima, što nekad rezultira i fizičkim nasiljem.
Ove godine se navode i „nove prijetnje” profesiji poput umjetne inteligencije, utjecaja društvenih mreža, dezinformacija, represije izvještavanja o klimatskim promjenama te politička atmosfera radikalizacije i polarizacije.
S pozitivne strane, VE piše kako su europske institucije i niz zemalja pokazale da su shvatile ozbiljnost krize i prihvatile ključnu ulogu slobodnih medija kao javnog čuvara koji informira građane i poziva centre moći na odgovornost.
