'Na video sastanku ministara zdravstva Europske unije razgovarali smo o mogućem popuštanju mjera, ali da moramo biti koordinirani u tom procesu jer se može dogoditi prelijevanje i prenošenje zaraze iz jedne države u drugu susjednu državu', kazao je Beroš za HRT.

Ministar kaže da je problem u tome da ako jedna od članica prerano popusti svoje epidemiološke mjere, može se javiti širenje zaraze.

'Akcije trebaju zajedničke i koordinirane. Najvažnije je da brižno pratimo epidemiološku situaciju. Ovisno o broju novozaraženih razmišljat ćemo o popuštanju određenih mjera', kaže Beroš.

Intenzivno se razmišlja o reaktivaciji gospodarstava. 'I to je ono što nas čeka u idućem razdoblju', naglasio je.

Objasnio je da je predsjednik Vlade Andrej Plenković dao zadatak svim ministrima unutar resora da daju gospodarske privremene mjere koje su važne i koje su nužne da se stave u određeni epidemiološki okvir te da se stave u funkcioniranje.

Govoreći o izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kazao je da je riječ o novom izazovu na koji nitko nije bio spreman.

'Raniji zakon je definirao epidemiološke mjere i niz drugih detalja. Na ovaj način niveliran zakon omogućit će nam bolju borbu proziv ove ugroze, bit će određenih postupanja ubuduće. Ako uspješno riješimo ovu zarazu, što vjerujem da hoćemo, možda nas čeka neka slična ubuduće', kazao je Beroš.

Ministar zdravstva vjeruje da su ove izmjene zakona postavile adekvatan temelj za bolje postupanje u budućnosti.

'Ranije bolesti s obzirom na broj oboljelih su bile obavljene unutar zdravstvenih sustava. Ova epidemija ide s iznimno velikim brojem zaraženih osoba. S obzirom na to da većina zaraženih nemaju ozbiljnije simptome, epidemiološka struka u Hrvatskoj li i drugdje u svijetu dosjetila se metodi samoizolacije. Činjenica je da ti pacijenti koji nemaju značajnije simptome mogu biti i kod kuće to je nešto što je nivelirano', istaknuo je.

Gostujući u RTL Direktu ministar je komentirao nošenje maski.

"Maske su nešto što stvara od početka određene kontroverze. Kada je riječ o kirurškim maskama, one su prvenstveno napravljene tako da se štiti bolesnika kojeg se operira od kirurga koji ga može zaraziti. To je taj smjer. Vidio sam neki dan, u Češkoj, reklamu da moja maska čuva vas, a vaša mene. To je bitno za naglasiti. Drugo, vrlo je važan način na koji koristimo masku: način stavljanja, način skidanja, izbjegavanje diranja maske tijekom upotrebe, zatim adekvatno zbrinjavanje maske... Sve su to određene pretpostavke koje se moraju ostvariti da bi maske imale određeni efekt', kazao je Beroš.

Dodao je i da bi ih u ovom kontekstu čak preporučio i da su pojedina istraživanja su pokazala da čak i obična tkanina sprečava prijenos određenog broja čestica, ali da Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ne preporuča nošenje maski zdravim osobama.

'Po njihovim preporukama maske trebaju nositi osobe koje su inficirane i osobe koje su u kontaktu, odnosno njeguju inficirane osobe. Međutim, iz psiholoških razloga, iz razloga da ipak sprečava dolazak tih čestica aerosola mogao bih reći da nošenje maske nije loše", rekao je Beroš.

Upitan hoće li u Hrvatskoj biti masovnih testiranja kao na Islandu i hoće li ono biti serološko testiranje, odnosno provjera tko je virus prebolio kazao je da su Islanđani su na određen način testirali 10 posto svoje populacije i vidjeli da je čak 50 posto od tih 10 posto pozitivno, a najveći dio njih je bio bez simptoma.

'Testiranje je jedan od elemenata borbe protiv ove ugroze, ali ne najvažniji. Ono nikako ne može biti nadomjestak za ove mjere socijalnog distanciranja, higijene. Testiranje je dobrodošlo, svatko tko tvrdi drugačije nije u pravu, ali ono ne može biti jedina odrednica naše borbe protiv ove ugroze. Od kolege Capaka saznao sam da je naručio doređene količine seroloških testova i da ćemo početi testirati hrvatske građane. No kao što stalno napominjemo, riječ je o novom virusu, mi ni ne znamo hoće li taj imunitet koji se stekne kad netko preboli ovu bolest biti trajan ili samo privremen', rekao je Beroš.