Saborski zastupnici glasovanjem su danas završili jesensko zasjedanje i u saborske klupe vratit će se tek krajem siječnja. Stoga je to bilo pravo vrijeme da predsjednik Sabora Josip Leko rezimira godinu dana rada u kojoj je Sabor radio 100 dana te održao šest sjednica na kojima je raspravljeno 386 točaka dnevnog reda
Iako je iza Sabora teška godina rada u uvjetima ekonomske krize i pristupanja Europskoj uniji, predsjednik Sabora Josip Leko zadovoljan je radom parlamenta za koji smatra da je ispunio svoje dužnosti određene Ustavom. Naime, u 100 radnih dana Sabor je održao pet redovnih i jednu izvanrednu sjednicu. Na njima je donio 199 zakona (37 ih je vezano uz usklađivanje s zakonodavstvom EU), 281 odluku, 51 izvješće, dvije deklaracije, tri strategije, dva proračuna i jedan rebalans proračuna te dva plana.
Što se pak tiče zastupničke aktivnosti, tijekom godinu dana rada Sabora postavljeno je 1.086 zastupničkih pitanja, od čega 136 na sjednici, a 950 u pisanom obliku. Rekorderi po postavljanju pitanja bili su Hrvatski laburisti, na čija pitanja otpada 70 posto od ukupnog broja pitanja.
No, osim u postavljanju pitanja, zastupnici su bili aktivni i u javljanjima za riječ tijekom samih sjednica. Za riječ su se, zaključno s 4. prosincem, javili više od 7.000 puta (više od 2.000 za repliku i više od 1.300 puta za odgovor na repliku). Po aktivnosti prednjači HDSSB-ov Zoran Vinković koji se za riječ javio 375 puta. Slijedi ga stranački kolega Boro Grubišić sa 314 javljanja. Na trećem mjestu je laburist Branko Vukšić sa 280 javljanja, dok četvrto i peto mjesto pripada HDZ-ovcima Ivanu Šukeru i Ani Lovrin. Šime Lučin najaktivniji je zastupnik vladajuće koalicije, za riječ se javio 133 puta, od čega većina doduše otpada na vrijeme kada je za govornicom govorio kao predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Iako se prema statistikama javljanja za riječ može zaključiti da su zastupnici u sabornici bili jako aktivni, većina građana itekako pamti prizore poluprazne sabornice kojima smo svjedočili u posljednjih godinu dana.
'Nisam zadovoljan pogledom i time kako izgleda sabornica. Mislim da nisu svi zastupnici pokazali potrebnu odgovornost prema zastupničkoj dužnosti jer postoje zastupnici koji nisu opravdali svoj izostanak. Ne očekujem da je sabornica puna, važno je da zastupnici proučavaju materijale i da rade u radnim tijelima sabora. Tu je čak i važnije da su tamo prisutni jer se neposrednije i jednostavnije raspravlja, a tamo bi sada trebali sudjelovati i vanjski članovi koji će, nadam se, unijeti kvalitetu više u rad saborskih odbora. Moja je želja da zastupnici i tamo pokažu svu političku mudrost, hrabrost i odlučnost i vjerodostojno zastupaju svoje političke ideje', prokomentirao je predsjednik Sabora Josip Leko
Pojavljivanjima zastupnika u Saboru nije bio zadovoljan ni HDSSB-ov Boro Grubišić, koji se unatoč tome što je promatrač u Europskom parlamentu pojavljivao u Saboru kad god je mogao i bio jedan od najaktivnijih zastupnika.
'Ne znam gdje je savjest zastupnicima koji ne dolaze na sjednice, a istovremeno primaju plaću', kazao je Grubišić
Slično razmišlja i HDZ-ova Jadranka Kosor, koja je obećala i da će prilikom jednomjesečne ustavne stanke dolaziti u Sabor i primati građane.
'Zamjeram to što je u sabornici ponekad toliko zastupnika koliko bi stalo ne na prste dviju, nego, nažalost, jedne ruke', rekla je Kosor
Dok su neki bili aktivni, bilo je i nekih zastupnika koji ni glasa nisu ispustili u sabornici. Na crnoj listi našli su se, naravno, splitski gradonačelnik Željko Kerum koji se niti ne pojavljuje u Saboru, a slijede ga Josip Vuković iz SDP-a, njegova stranačka kolegica Vesna Želježnjak, teško bolesni HDZ-ov Branko Vukelić te SDSS-ov Dragan Crnogorac koji je ipak zabilježio javljanje za riječ, ali nakon 4. prosinca.
Što se pak tiče financija, Sabor je u 2012. godini potrošio 145.480.000 kuna, što je za stotinjak tisuća kuna manje nego 2011.
'Ponašali smo se štedljivije prema trošenju proračunskog novca. Za sljedeću godinu smo predvidjeli nešto malo veći proračunski novac za Sabor, i to iz dva razloga – po našem uvjerenju ući ćemo u EU i bit će povećani troškovi za rad u tijelima Europske unije i znamo da imamo jedan NATO skup u Dubrovniku pa smo i za to trebali osigurati novac, a i pokušavamo uvesti u Sabor elektroniku koja će moći pratiti bolje statistiku Sabora kako bismo imali uvid u kretanje podataka o radu i djelovanju zastupnika i radnih tijela', kazao je Leko
Najveći dio troškova zastupnika otpada na upotrebu osobnog automobila u službene svrhe, dnevnice, avionske karte, najam stana, troškove za odvojen život, hotelski smještaj i cestarine.
Najviše je tako u ovoj godini potrošio Tonino Picula, kojemu je najveći dio troškova otišao na putovanja na koja je išao kao član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a te promatrač u Europskom parlamentu. Slijedi ga SDP-ov Marin Jurjević koji je potrošio 167.209 kuna, dok je na trećem mjestu HDZ-ov Frano Matušić s potrošenih 166.592 kune.
'Jurjević je iz Splita. I putuje iz Splita u Zagreb. Sad vi odlučite je li vam draži on koji dolazi ili onaj koji ne dolazi. Jurjević ili Kerum', prokomentirao je Jurjevićeve troškove ministar Arsen Bauk.
