Za početak je komentirala što se dogovorilo na današnjoj sjednici Znanstvenog savjeta.

''Zaključili smo da ne idemo u jače mjere, da su ove mjere primjerene jer su dale rezultate i možda će biti nekakvih malih korekcija mjera, ali u principu idemo dalje kao što smo i dosada, jedina razlika je možda što smo otvorili škole. Iskreno, ja sam protiv otvaranja škola jer je englesko iskustvo pokazalo da su škole pogotovo sada nakon što nam je ušao britanski soj, izvor zaraze. Međutim, kako smo samo to promijenili, ako dođe do ponovnog porasta broja oboljelih znat ćemo barem da je to direktno posljedica otvaranja škola''.

Smatra da će biti nekih korekcija mjera, da se isprave nelogičnosti. ''Tipa kave za van, ali mislim da mjere i dalje trebaju ići u tom smjeru da se spriječi okupljanje većeg broja ljudi'', rekla je Ristov.

Komentirala je i reakciju njemačke kolegice koja je rekla da smo dobili koronu s raketnim pogonom. ''Ovaj soj je zarazniji i već smo imali početkom prošle godine jedan takav slučaj kad se pojavila zapravo nova varijanta koja onda vrlo brzo istisne ovu staru varijantu i postane dominantna. To se događa upravo s ovom britanskom varijantom, ona će vrlo brzo u nekakvih mjesec dana vrlo vjerojatno istisnuti staru varijantu i s obzirom da je zaraznija onda će porast broja inficiranih biti nešto strmiji nego što smo imali prije'', kazala je Ambriović Ristov dodavši da će se novi soj vrlo brzo reflektirati na brojeve.

Protiv novih sojeva koronavirusa, cjepiva su, kaže Ambriović Ristov, učinkovita. ''Ono što mislim da ljude zbunjuje je taj postotak učinkovitosti koji je kod messenger RNA cjepiva, kod Pfizera i Moderne je 90 posto, a kod AstraZenece je 62 posto međutim, moramo se osloboditi tih brojeva zato što cjepiva imaju svoje prednosti i nedostatke. Primjerice ako malo dužer ostavite Pfizerovo cjepivo na sobnoj temperaturi njemu jako brzo pada učinkovitost, s druge strane, AstraZeneca će biti puno stabilnija. Cjepiva se razlikuju po tome kakav imunitet izazivaju, neka izazivaju bolje stvaranje protutijela, druga cjepiva izazivaju možda bolje stvaranje citotoksičnih t limfocita, dakle, kad bi znali sve to, onda ne bi tako zaključivali da su recimo messengeri RNA cjepiva sigurno bolja, dakle, treba se cijepiti s onime što je dostupno. EMA je dozvolila upotrebu cjepiva 18+. Je da su podaci koji su dobiveni, iz tih podataka nije se mogla izračunati učinkovitost za populaciju 55+, međutim, ne očekujemo da cjepivu padne učinkovitost naglo iznad 55. godine. Sva cjepiva su debelo iznad 50 posto, a cjepiva protiv gripe su između 40 i 60 posto, a sva učinkovito zaštićuju. Sva cjepiva koja su sada tu, štite od teške bolesti'', objasnila je Ambriović Ristov dodavši da je preporuka liječnicima da prvo troše Modernu i Pfizer.

''Najgore je ne cijepiti se'', kazala je za RTL.