Radi se o američkoj odmazdi zbog smrtonosnog napada na američke vojnike u Iraku i Siriji.

Zračni napadi, u kojima su sudjelovali bombarderi velikog dometa B-1 koji su doletjeli iz SAD-a, bili su prvi dio višestrukog odgovora administracije predsjednika Joea Bidena na prošlotjedni napad militanata, koje podupire Teheran.

Očekuju se dodatne američke vojne operacije u narednim danima.

Napadi su intenzivirali sukob koji se proširio Bliskim istokom otkako je izbio rat između Izraela i Hamasa, palestinske islamističke organizacije koja je upala na jug Izraela 7. listopada.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Naser Kanani je u priopćenju rekao da američki napadi predstavljaju "još jednu opasnu i stratešku pogrešku Sjedinjenih Država koja će dovesti jedino do povećanih napetosti i nestabilnosti u regiji".

Irak je također osudio američke napade, rekavši da je u njima poginulo 16 ljudi, uključujući civile. Irak je pozvao američkog otpravnika poslova u Bagdadu da mu uruči službeni prosvjed.

U Siriji su ubijene 23 osobe koje su čuvale pogođene ciljeve, rekao je Rami Abdulrahman, upravitelj Sirijskog opservatorija za ljudska prava, organizacije koja izvještava o ratu u Siriji.

Rusija je u subotu osudila američke zračne napade u Iraku i Siriji i poručila da situaciju treba razmotriti Vijeće sigurnosti UN-a.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je da je "očito da su zračni napadi osmišljeni kako bi dodatno rasplamsali sukob".

"Napadajući, gotovo bez pauze, objekte navodno proiranskih skupina u Iraku i Siriji, Sjedinjene Države ciljano pokušavaju otjerati najveće zemlje u regiji u sukob", rekla je Zaharova u izjavi.

Američki general Douglas Sims rekao je da se čini da su napadi uspješni te da su prouzročili sekundarne eksplozije jer su bombe pogodile vojna skladišta militanata. Kazao je da je Washington izveo napade znajući da će vjerojatno biti žrtava.

Pentagon je unatoč napadima rekao da ne želi rat s Iranom te da vjeruje da to ne želi ni Teheran čak i nakon što se povećao pritisak republikanaca na Bidena da se Iran napadne izravno.

Iran, koji podupire Hamas, sam nastoji ostati izvan regionalnog sukoba dok podupire skupine koje su ušle u sukob iz Libanona, Jemena, Iraka i Sirije, takozvane "osovine otpora" neprijateljski nastrojene prema izraelskim i američkim interesima.

'Ne tražimo sukob'

Američki ministar obrane Lloyd Austin je nakon napada rekao da je Biden naredio dodatno djelovanje protiv IRGC-a i onih povezanih s njime.

"Ovo je početak našeg odgovora. Ne tražimo sukob na Bliskom istoku ni igdje drugdje, no predsjednik i ja nećemo tolerirati napade na američke snage", kazao je Austin.

Iračka vlada je u priopćenju rekla da područja koja su američki zrakoplovi bombardirali uključuje mjesta gdje su raspoređene iračke sigurnosne snage blizu civilnih lokacija. Dodala je da su 23 osobe ranjene povrh 16 ubijenih.

Bijela kuća je rekla da je SAD obavijestio Irak uoči napada. Bagdad je kasnije optužio Washington da laže, rekavši da je američka tvrdnja o koordinaciji s iračkim vlastima "neutemeljena".

Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova je reklo da SAD potiče sukob u regiji na "veoma opasan način".

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi je u petak rekao da njegova zemlja neće započeti rat, no da će "snažno odgovoriti" svakome tko ju bude maltretirao.

Hamas je osudio američke napade i poručio da Washington dolijeva "ulje na vatru".

Velika Britanija je SAD nazvala svojim "čvrstim" saveznikom i dodala da podržava pravo Washingtona da odgovori na napade.

Poljski šef diplomacije Radek Sikorski je stigavši na sastanak Europske unije u Bruxellesu rekao da su američki napadi rezultat iranskih posrednika koji se "igraju s vatrom".

Više od 160 napada na američke vojnike

Napadi su pogodili mete koje uključuju zapovjedne i kontrolne centre, skladišta projektila, bespilotnih letjelica i streljiva, rekla je američka vojska u priopćenju.

Stanovnici Iraka su rekli da je nekoliko bombi pogodilo četvrt Sikak u gradu Al-Kaim, stambeno područje za koje su mještani rekli da oružane skupine koriste za skladištenje velikih količina naoružanja. Militanti su napustili područje i sakrili se nakon napada u Jordanu, rekli su lokalni izvori.

Američki vojnici su napadnuti više od 160 puta u Iraku, Siriji i Jordanu od 7. listopada, uglavnom kombinacijom raketa i bespilotnih letjelica, zbog čega je SAD izveo nekoliko napada iz osvete čak i prije najnovijih zračnih napada.

Washington procjenjuje da je dron koji je ubio trojicu vojnika i ranio više od 40 drugih ljudi u Jordanu napravljen u Iranu, rekli su američki dužnosnici za Reuters.

"Naš odgovor je započeo danas. Nastavit će se na mjestima i u ono vrijeme koje mi odaberemo", poručio je Biden.

Glavni republikanac u odboru Senata za oružane snage Roger Wicker kritizirao je Bidena jer Iranu nije nanio dovoljno velike gubitke i jer mu je predugo trebalo da odgovori.

Iranski savjetnici pomažu oružanim skupinama u Iraku, gdje SAD ima oko 2500 vojnika, i u Siriji, gdje ima Washington ima 900 svojih vojnika.