U korist proračuna Grada Vukovara u proteklih je pet godina iz državnog proračuna isplaćeno više od 525 milijuna kuna, ističe Vlada te dodaje da je poslodavcima sa sjedištem na području Vukovara (i Iloka te općina Lovas i Tovarnik) za povrat 50 posto plaćenih doprinosa, isplaćeno 159 milijuna kuna.

Tome treba pridodati i efekt porezne reforme jer je proračun Grada u četverogodišnjem razdoblju prihodovao nešto više od 300 milijuna kuna.

Ako se gledaju Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF), ukupna ulaganja do 30. rujna iznose 1,55 milijardu kuna (sredstva iz ESIF-a su 1,2 milijardu kuna).

Iz Vlade ističu i da je u tijeku provedba programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara čija je procijenjena vrijednost 1,44 milijarde kuna a najveći je projekt nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci-Vukovar.

Riječ je o više od 516 milijuna kuna vrijednom projektu obnove 18,7 kilometara pruge na kojoj će putnički vlakovi moći prometovati brzinom do 120 km/h.

U sektoru poljoprivrede je od listopada 2016. godine do danas korisnicima na području Vukovara odobreno 450,5 milijuna kuna potpora, a isplaćeno je 268,6 milijuna kuna, dok u sektoru gospodarstva i održivog razvoja ugovorna ulaganja na području Vukovara iznose nešto više od milijardu kuna (najviše u vodno gospodarstvo).

Za zapošljavanje i socijalnu politiku ukupna ulaganja iznose 279 milijuna kuna, od kojih je za mjere aktivne politike zapošljavanja isplaćeno 81,1 milijun kuna, a za potpore za očuvanje radnih mjesta u okolnostima pandemije covid-19 - 72,7 milijuna kuna, pri čemu je obuhvaćeno 593 poslodavca odnosno 5146 radnika.

Za stambeno zbrinjavanje i obnovu utrošeno je nešto manje od 90 milijuna kuna te je stambeno zbrinuto oko 850 obitelji, a za razvoj turizma i sporta 12,6 milijuna kuna.

Ukupna ulaganja kroz sektor Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine iznose nešto više od 145 milijuna kuna, a sklopljeno je i šest ugovora o darovanju nekretnina u državnom vlasništvu u vrijednosti nešto većoj od 111 milijuna kuna. Također, CERP je ugovorom darovao Gradu Vukovaru sportski dom i igralište u vrijednosti 4,1 milijuna kuna.

MUP je na području PU vukovarsko-srijemske, odnosno Vukovara utrošio nešto manje od 15 milijuna kuna, a Vlada je za Grad Vukovar kao osnivača JVP Vukovar, iz decentraliziranih sredstava za vatrogastvo osigurala 32,3 milijuna kuna.

Banski dvori ističu i da su ispunili obećanje o povratku Hrvatske vojske u Vukovar, a Ministarstvo obrane osiguralo je 50,3 milijuna kuna za radove u Vojarni 204. brigade HV Vukovar.

Hrvatska još uvijek traga za 386 građana i hrvatskih branitelja nasilno odvedenih i stradalih u Vukovaru 1991. godine, a Ministarstvo hrvatskih branitelja je za skrb o braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata na tom području utrošilo nešto više od 105 milijuna kuna.

Posebna radna skupina za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina do sada je razriješila 44 kaznena djela ratnih zločina počinjenih na području Vukovara, a kazneno su prijavljena 22 počinitelja.

U zdravstvu ukupna ulaganja iznose gotovo 130 milijuna kuna, u obrazovanje i znanost uloženo je nešto više od 56 milijuna kuna, pri čemu je EU sredstvima izgrađen studentski dom u Vukovaru, prvi na području Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.

U sektoru kulture utrošeno je 24,36 milijuna kuna, a u tijeku je strateški projekt Arheološki park Vučedol (ukupan iznos projekta je 117,3 milijuna kuna pri čemu bespovratna sredstva iznose 99,7 milijuna kuna, a nacionalno sufinanciranje 17,52 milijuna kuna), obnovljen je Franjevački muzej i otvorena nova zgrada Državnog arhiva u Vukovaru.

Vlada premijera Andreja Plenkovića svoju je 4. sjednicu i prvu izvan Zagreba, održala u Vukovaru 17. studenoga 2016. godine, a Banski dvori pet godina kasnije ističu da su provedeni svi akti koji su se s te sjednice odnosili na Vukovar.

Naglašavaju i da je svoju podršku Vukovaru Vlada pokazala i Zakonom o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, Zakonom o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku odnosno osnivanjem Nacionalne memorijalne bolnice.

Također, napominju, i Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima koji je u primjeni od prošle godine, a kojim je 18. studeni proglašen blagdanom - Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.