Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako je Vlada do sada donijela dvije Procjene rizika 2015. i 2019., koje su išle ukorak uglavnom s promjenama uzrokovanim klimatskim djelovanjem i njihovim prijetnjama.

"Zbog trenda porasta broja velikih nesreća i katastrofa i njihove sve veće kompleksnosti, od epidemija, potresa, poplava, požara otvorenih prostora, ptičje gripe, svinjske kuge, potrebno je nanovo redefinirati i procjenjivati rizike i prilagoditi ih novim vremenima, što je i standard međunarodnog sustava upravljanja rizicima od katastrofa", rekao je.

Stoga je, dodao je, izrađena treća Procjena rizika u kojoj su ponovo procijenjeni rizici, njih 15, kroz kategorije neprihvatljivih, toleriranih i prihvatljivih.

Božinović je naveo kako je svaka Procjena rizika temeljni preduvjet za izradu i ažuriranje ostalih strateških i planskih dokumenata.

Vlada je na sjednici donijela i odluku o potvrđivanju identificiranih kritičnih infrastruktura s obzirom na to da sve učestalije i intenzivnije pojave katastrofa u svijetu uzrokovane klimatskim promjenama, kao i prijetnje uzrokovane ljudskim djelovanjem, primjerice sabotaže i teroristički napad, ozbiljno ugrožavaju sigurnost građana, ali i gospodarsku i opću sigurnost.

"Stoga je obveza svake zemlje članice Europske unije identificirati i posebno zaštititi svoje vitalne mreže, sustave i objekte te osigurati kontinuitet isporuka usluga, ključnih za ekonomsku i sigurnosnu stabilnost države", rekao je Božinović.

Kritična infrastruktura odnosi se na prethodno određenih 11 sektora - energetika, komunikacijska i informacijska tehnologija, promet, zdravstvena zaštita, vodno gospodarstvo, hrana, financije, proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari, javni sektor, nacionalni spomenici i vrijednosti, znanost i obrazovanje.