'Preraspodijelili smo 600 milijuna kuna na razvojne stvari poput regionalnih projekata Europske unije, za pomoć pri zapošljavanju i poticaje poljoprivredi', rekao je premijer Zoran Milanović i pojasnio da zaostale poticaje poljoprivrednicima nisu mogli prikazati u proračunu za 2011. godinu. 'Te obaveze postoje, to je pravna i politička činjenica, i ta će se obaveza poštivati. S ovakvim proračunom, deficit bi trebao pasti ispod 10 milijardi kuna, tj. 9,9 milijarde i 2,8 posto BDP-a.

KAKO ĆE DRŽAVA UŠTEDJETI ČETIRI MILIJARDE KUNA?

Ukupna rashodovna strana novog prijedloga proračuna iznosi 118.841 milijarde kuna. Od toga na rashode za zaposlene otpada 21,3 milijarde, na materijalne rashode 8,8 milijarde kuna, financijske rashode 7,9 milijarde, subvencije 5,4 milijarde kuna, na naknade 68 milijarde, ostale rashode 4,7 milijarde i nefinancijsku imovinu 1,7 milijarde kuna. 

Na plaćama zaposlenika u javnom sektoru predviđa se ušteda od 1,9 milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu, i to smanjenjem posebnih dodataka za 1,1 milijardu kuna, ukidanjem rada na određeno vrijeme čime će uštedjeti 400 milijuna kuna, ukidanjem prekovremenog rada što će donijeti 200 milijuna kuna u proračun te smanjenjem posebnih uvjeta rada čime će uštedjeti 90 milijuna. 'Smanjujemo sve što nema veze s kolektivnim ugovorima, ako to uspijemo nećemo morati pregovarati o božićnicama i drugim stavkama iz kolektivnih ugovora', rekao je Linić.

Kad su u pitanju financijske obveze države, one se u 2012. povećavaju za 322,2 milijun kuna na osam milijardi kuna, i to zbog povećanja rashoda za kamate. Što se subvencija tiče, najveći gubitnici su poljoprivrednici i HŽ. Subvencije su ukupno smanjenje za 14,6 posto, odnosno 933,5 milijuna kuna manje u odnosu na prošlu godinu. Poljoprivrednici će izgubiti 817,3 milijuna kuna, tj. subvencije će za njih biti 2,8 milijarde kuna umjesto 3,6 milijarde. HŽ-u se smanjuju subvencije za 284,7 milijuna kuna, a osim toga smanjuju se i pozicije kapitalnih pomoći za HŽ u iznosu od 258,7 milijuna kuna.

Ono na čemu nikako nisu mogli uštedjeti je program regionalnog razvoja koji financira EIB u dodatnom iznosu od 238 milijuna kuna, na dodatnim sredstvima za aktivnu politiku zapošljavanja i naknade za nezaposlene u iznosu od 190 milijuna kuna te na 160 milijuna kuna koje je ministar poljoprivrede izborio za poticaje u poljoprivredi. Osim toga, u 2012. godini u cijelosti će se podmiriti obveza isplate poticaja za poljoprivredu iz 2011. koja iznosi 1,2 milijarde kuna

Očekuje se da će rashodi za 2013. iznositi oko dvije milijarde više - 120,2 milijarde kuna, a za 2014., zbog obaveza prema Europskoj uniji, država će morati namaknuti 122,6 milijarde kuna. 

Linić naglašava da se novim proračunom nisu smanjile rodiljne naknade, dječji doplatak, socijalne naknade i slično. 

NA ČEMU ĆE DRŽAVA ZARADITI U 2012. GODINI?

Linić je predvidio je da će u 2012. ukupni proračunski prihodi iznositi 108,95 milijardi kuna: 'Iako smo planirali gospodarski rast i imamo predviđenu inflaciju, mi povećanje prihoda imamo samo s osnove povlačenja sredstava iz EU fondova. Išli smo konzervativnom metodom prema kojoj nam prihodi rastu samo prema fondovima. Ogromna odgovornost je na ministarstvima koja moraju ostvariti prihode u narednoj godini u iznosu od gotovo 109 milijardi kuna prihoda od poreza i doprinosa.'

Na prihodovnu stranu bi sljedeće tri godine najviše trebale utjecati zakonske izmjene u poreznoj politici, odnosno povećanje PDV-a, povećanje neoporezivog dijela poreza na dohodak, smanjenje naknade za zdravstvo, te daljnje prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva EU. Vlada očekuje da će ukupni prihodi za 2012. godinu biti 109 milijardi kuna, što u odnosu na 2011. godinu predstavlja rast od 1,4 posto. 2013. Vlada očekuje rast od dva posto, a 2014. godine - 3,6 posto.

'Svjesni svih upozorenja makroekonomista, rast smo bazirali na kapitalnim investicijama u infrastrukturu i energetiku, a uvažavali smo upozorenja da je Europa u krizi i da će biti manja mogućnost apsorpcije našeg izvoza. Očekujemo pad osobne potrošnje, a to znači i manje državne potrošnje', rekao je Linić i dodao da procjenjuje da će inflacija u naredna tri mjeseca iznositi 2,4 do 2,5 posto.

Od ukupnih prihoda koje Linić očekuje u 2012. godini 64,4 milijarde otpada na prihode od poreza, 36,9 milijarde na prihode od doprinosa, od pomoći drugih institucija 1,6 milijarde, od imovine 1,1 milijarde, od administrativnih i upravnih pristojbi očekuje da će namaknuti 3,8 milijarde, a od ostalih prihoda očekuje zaradu u iznosu od 607 milijuna kuna. 

Nije novost ni da ministar financija Slavko Linić očekuje i prihod od privatizacija u 2012. godini, i to u iznosu od dvije milijarde kuna. 'To su imovine kojima ćemo servisirati veću potrošnju koju imamo. Očekujemo da ćemo u idućim godinama boljim gospodarenjem imovine smanjiti potrebe za kreditiranjem', rekao je Linić. Naime, očekuju se privatizacije Croatia osiguranja i HPB-a. Neslužbeno doznajemo da će se one provesti kroz javne natječaje i da će država u slučaju CO nastojati zadržati paket od 25 posto plus jednu dionicu

Vlada je u nacrtu konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH, donijela i uredbu kojom Vlada sama ne može donositi veće izmjene proračuna od plus/minus pet posto. 'Sve ostalo smatramo da je pravo parlamenta koje Vlada ne može preuzeti. Ozbiljnije promjene idu kroz rebalanse proračuna.'

Milanović je za kraj obećao da će provedba proračuna biti transparentna zbog prevencije korupcije te da nitko od njegove Vlade ne može očekivati privilegije kada su u pitanju sredstva koja dodjeljuje država. 'Kada se bude odlučivalo kome ide novac iz proračuna, odlučivat će se na otvorenim sjednicama Vlade', rekao je Milanović.