Vlada će na sjednici u četvrtak donijeti nacionalni program reformi 2017. te program konvergencije RH za razdoblje 2017.-2020., koje bi trebala do kraja mjeseca poslati Europskoj komisiji
Najavljujući nacionalni program reformi, premijer Andrej Plenković u srijedu je na susretu s poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kazao da taj program ima tri glavna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti uz bolju povezanost obrazovanja s potrebama tržišta rada te održivost javnih financija.
Također je kazao da taj program ima 12 područja i 51 mjeru te da će u cijelosti biti kompatibilan s programom rada Vlade identificirajući temeljne reformske zadaće u razdoblju od 12 do 18 mjeseci.
'Nastojali smo ove godine biti realni u našim ambicijama i postaviti ciljeve koji će biti ostvarivi', poručio je Plenković.
Kada je riječ o konkurentnosti gospodarstva, rekao je da se prije svega želi povećati i unaprijediti poslovna klima u zemlji, od povećanja učinkovitosti u okviru sustava državne uprave do objedinjavanja inspekcijskih službi.
Po njegovim riječima, jasno je definirano i da se nastavi sa smanjenjem parafiskalnih nameta za oko 20 posto od 2017. do 2019., kao i da se želi unaprijediti raspolaganje i upravljanje državnom imovinom te nastaviti i s profesionalizacijom javne uprave.
Premijer je izjavio i da su reforma obrazovanja i provedba kurikularne reforme cilj svih vlada te da i to mora biti tema oko koje nema prijepora nego široki društveni konsenzus.
Najavio je i da će dio programa biti aktivne mjere zapošljavanja te je naglasio da je ključna održivost javnih financija, što pretpostavlja angažirani pristup strukturnim reformama.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.
Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.
Osim te dvije, na dnevnom redu Vladine sjednice još je 20-ak točaka, među njima su Nacrt prijedloga zakona o međunarodnom privatnom pravu, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Nacrt prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj te Nacrt konačnog prijedloga zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.