Zakon o ugljikovodicima novost je u hrvatskom zakonodavstvua njime se uređuje gospodarenje naftom i plinom te naknade za istraživanje i eksploataciju.

Pitanja crpljenja Jadrana do sada su djelomično bila pokrivena Zakonom o rudarstvu no, s obzirom na znatan interes investitora - navodi se u Vladinoj promemoriji - 'ukazala se neizostavna potreba za izradu novog, specijalističkog zakona kojim će se omogućiti viši stupanj pravne sigurnosti i fleksibilnosti u realizaciji rudarskih projekata'.

Novi zakon donosi mogućnost stjecanja koncesija za eksploataciju nafte i plina preko javnog nadmetanja, a kada se izabere investitor Vlada će s njime moći potpisati dvije vrste ugovora: Ugovor o eksploataciji i podjeli sirovine ili Ugovor o eksploataciji uz obavezu plaćanja naknade i poreza. Moguća je, a kako nam kažu u Vladi, i najizglednija treća varijanta, a to je kombinacija navedenih dvaju ugovora.

Investitoru se novim zakonom omogućuje korištenje zemljišta i podzemlja za izvođenje rudarskih radova uz, kako navode u Vladi - 'jednostavniji i učinkovitiji postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa' bilo na državnom zemljištu ili na zemljištu fizičkih ili pravnih osoba.

Prilikom potpisa ugovora s Vladom, investitoru će se definirati iznos bonusa i naknada. Vlasništvo nad cjelokupnom dokumentacijom i svim podacima pripadat će državi.

Investitor je obavezan poštovati sve propise koji se tiču zaštite prirode i okoliša te se dobro osigurati prije izvođenja radova u slučaju nesreća koje bi mogle proizaći iz nepažnje.

Zakonom se propisuje i osnivanje javnog trgovačkog društva koje će također istraživati i crpiti naftu i plin iz Jadrana. Ta će tvrtka biti osnovana tek kasnije, otprilike dvije godine nakon što prvi investitori započnu istraživati hrvatsko podmorje i podzemlje. No od početka će djelovati Agencija za ugljikovodike u okviru nadležnosti Ministarstva gospodarstva.

Premda su neki mediji pisali o tome da je ministar Vrdoljak inzistirao da zakon ide u hitnu proceduru, zakon će ipak morati proći dva čitanja u Saboru.