Drugim riječima, ako Gradsko vijeće i Baldasar u ime Splićana ne preuzmu golemi financijski teret, banke ucjenjuju da neće davati kredite za buduće splitske projekte!

U zamršenoj priči oko druge najveće sportske dvorane u Hrvatskoj značajnu ulogu ima i Vlada, ali se ponaša poprilično ležerno: premda su brojni ministri najavljivali da će se riješiti problem, ispada da se nitko od njih nije udostojio ni odgovoriti na brojne Baldasarove molbe. I u samim materijalima pripremljenim za sutrašnju sjednicu Gradskog vijeća naime jasno se objašnjava da Markov trg uopće nije reagirao!

'Unatoč svim nastojanjima i pisanim prijedlozima gradonačelnika, nismo uspjeli dobiti nikakvo mišljenje ili stav Vlade o prijedlozima razrješenja međusobnih odnosa, niti je Vlada donijela odluku kojom daje suglasnost predloženom planu predstečajne nagodbe tvrtke Sportski grad TPN, pa je izvjesno da će nad tvrtkom biti pokrenut stečaj', stoji u Baldasarovom objašnjenju.

U projektu Spaladium Vlada je jedan od javnih partnera i po originalnom ugovoru trebala bi plaćati polovicu zakupnine za dvoranu, što iznosi između milijun i 1,5 milijuna kuna mjesečno. No po planu predstečajne nagodbe, o kojemu će se posljednji put službeno odlučivati 20. srpnja, cijeli kompleks trebao bi zajedno s kreditima prijeći u gradsko vlasništvo. Baldasar je od Vlade očekivao da će ustupiti obližnje zemljište na kojemu je planirana gradnja poslovnog tornja i da će barem nastaviti prosljeđivati dogovoreni mjesečni iznos, čime bi cijeli projekt navodno ponovno trebao postati održiv, no nije mu odgovoreno.

Na sutrašnju sjednicu Gradskog vijeća pozvani su potpredsjednik Vlade Branko Grčić i novi ministar sporta Vedran Mornar, ali izvjesno je da se u Splitu neće pojaviti - kao što se nitko od ministara nije odazvao ni na tri prethodna službena poziva. Kao da ih problem vrijedan desetke milijuna eura jednostavno ne zanima.

U cijeloj priči ključno pitanje jest - je li Grad Split uopće dužan vraćati kredite za gradnju dvorane? Originalnim ugovorom iz 2008. to nije bio slučaj jer je kompletan rizik prebačen na tvrtke Konstruktor, IGH i Dalekovod, koje su Spaladium arenu i izgradile, no nisu ispunile obvezu dovršetka cijelog kompleksa s garažom, trgovačkim centrom i neboderom. U tom ugovoru banke se čak nisu ni spominjale, no potom su uslijedila dva aneksa koja je u tajnosti potpisao tadašnji HDZ-ov gradonačelnik Ivan Kuret, kojima se pogodovalo građevinskim tvrtkama i navodno, ovisno o pravnim tumačenjima, preuzela je i obveza otplate kredita.

Ironično je to da od cijelog ugovora o javno-privatnom partnerstvu svoje obveze nisu poštovale jedino tri građevinske tvrtke, jer bi dovršetkom cijelog kompleksa projekt sam sebe isplaćivao, no za to nisu snosile nikakve posljedice. Bivši gradonačelnik Željko Kerum mogao je aktivirati 'korporativna jamstva' i od njih naplatiti svaku kunu štete, no to nije učinio - a podržao ga je potpredsjednik Vlade Branko Grčić uz objašnjenje da se tako 'čuvaju radna mjesta u Konstruktoru'.

Sve tri tvrtke svejedno su završile u predstečajnoj nagodbi, a dvije od njih nastavile su uredno poslovati. No ukoliko se prihvati plan predstečajne nagodbe za Spaladium arenu, korporativna jamstva prestaju vrijediti.

Na prošloj sjednici Gradskog vijeća posvećenoj Spaladium areni gradonačelnik Ivo Baldasar zalagao se za preuzimanje dvorane i kredita, odnosno predstečajnu nagodbu, ali nije uspio dobiti potporu oporbe niti skupiti dovoljan broj glasova. Uoči sutrašnje nove sjednice zadržao je isti stav jer se, kako je objasnio, 'boji višemilijunskih tužbi banaka'.

Odnosno, bankarska ucjena po svemu sudeći djeluje.