Upitan koje će teme dominirati kampanjom, Tomislav Tolušić rekao je da se ideologija ne može izbjeći u potpunosti, ali on smatra da se rasprava treba voditi o važnijim stvarima kao što su, primjerice, fondovi EU-a, (su)financiranje prijevoza učenika, prometna povezanost, poljoprivreda i problemi u ruralnom razvoju. Voditelj Mislav Togonal presjekao ga je: 'Tisuću eura za bebe, recimo? To ste realizirali i svaka beba koja se rodila dobila je 1000 eura.'

Tolušić je otpovrnuo da je u državnom proračunu za tu namjenu ostavljeno 100 milijuna kuna, ali se, nažalost, 'nije usvojio zakon koji je to trebao regulirati'. 'To ćemo pokušati riješiti uredbom sa zakonskom snagom tijekom ovog rada tehničke vlade i vjerujem da će to biti riješeno', kazao je Tolušić.

U istoj emisiji HNS-ov međimurski župan Matija Posavec upozorio je da roditelji srednjoškolaca u Hrvatskoj, njih 175.544, još uvijek ne znaju hoće li od jeseni morati izdvajati i do 1000 kuna mjesečno za prijevoz djece u školu, zbog čega se mnoge obitelji nisu usudile otići na ljetovanje ili izlete. Ništa lakše - Tolušić najavljuje da će se to riješiti 'u idućih desetak dana'. 'Bit će odluka do kraja godine, znači daljnje financiranje, ali evo, trebamo pričekati ovu ili iduću sjednicu Vlade', najavio je Tolušić u četvrtak, dodajući da će financiranje prijevoza biti riješeno onako 'kao što je bilo i tijekom ove godine'.

Vlada može predlagati koliko želi...

Isplata 1000 eura po djetetu podrazumijeva izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a ministrica socijalne politike i mladih u ostavci Bernardica Juretić još krajem svibnja najavila je da se priprema izmjena zakona kako bi se ta mjera počela isplaćivati od rujna.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić upozorava da nigdje izrijekom ne piše što konkretno tehnička vlada smije raditi pa ona tako može predlagati Saboru i izmjene zakona smatra li to hitnim i bitnim. Odluka je Sabora, koji formalno postoji do 15. srpnja, hoće li išta usvajati, a sama činjenica da Vlada nešto predlaže nema nikakvu formalno-pravnu posljedicu.

Oni bi došli u ozbiljnu situaciju kada bi nakon raspuštanja Hrvatskog sabora koristili ovlasti koje imaju sukladno institutu zakonodavne delegacije, prema Zakonu o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, dakle da Vlada uredbama mijenja zakone dok Sabor ne zasjeda. Kada bi tehnička vlada u tom periodu krenula mijenjati zakone, to bi bio velik problem jer bi bila u ozbiljnoj neustavnosti', upozorava Barić za tportal.

Stvar pristojnosti i kulture

Po njezinom sudu, tehnička vlada definitivno prekoračuje ovlasti u slučaju izmjena Plana gospodarenja otpadom dok su slučajevi razrješenja uprava i privremene obustave mjera aktivnog zapošljavanja 'vrlo sumnjive'. 'Ovoj tehničkoj vladi treba jasno dati do znanja da stvarno treba biti vrlo oprezna i minimalno raditi, doslovce onoliko da brod plovi. Pri svakoj sumnji treba apsolutno koristiti načelo samoograničenja (engl. self-restraint)', poručila je Barić. 

Ona se apsolutno slaže s ocjenom bivšeg predsjednika Ive Josipovića da se ovlasti tehničke vlade uvelike oslanjaju na osjećaj za političku pristojnost.

'Apsolutno, na tome bih inzistirala, i to ne samo na pristojnosti, nego općenito na kulturi ponašanja. Dosta toga nam se čini nereguliranim i neke stvari bi trebalo bolje regulirati, ali najveći dio ipak uvijek proizlazi iz dobre političke kulture u svim državama u kojima to funkcionira. Ne možemo plakati zato što imamo loše napisane propise, premda jesu negdje manjkavi, nego moramo shvatiti da je to isto stvar kulture koju moramo njegovati jer će uvijek biti situacija koje neće biti regulirane unaprijed', zaključuje Barić.

Palić: Ova Vlada ovlaštena je donositi uredbe

Ustavni stručnjak Mato Palić ne dijeli stajalište kolegice Barić da donošenje uredbi u ovoj situaciji predstavlja prekoračenje ovlasti, niti ono Arsena Bauka da ovo nije tehnička vlada, već vlada u ostavci.

'Ne postoje dvije vrste tehničke vlade. Tehnička vlada je ona u periodu kad se Sabor raspusti pa nadalje ili je tehnička vlada ona kojoj je izglasano nepovjerenje. Ova situacija s izglasavanjem nepovjerenja donekle je drugačija, ali ne toliko da bi se odredbe Zakona o postupku primopredaje vlasti u RH tumačile tako restriktivno da oni zapravo ne mogu ništa', uvjeren je Palić.

On smatra i da je donošenje uredbi ustavna i zakonska ovlast Vlade upravo temeljem Zakona o ovlasti Vlade RH, iako taj zakon ne predviđa institut tehničke vlade niti vlade kojoj je izglasano nepovjerenje. 'To vrijedi i za tehničku vladu jer kakva god da je politička situacija, moramo biti svjesni činjenice da život teče dalje. To što su se oni politički porušili pa ćemo na izbore, to je sve politička dimenzija – ja gledam striktno pravno', napominje Palić za tportal.

Potrebna preciznija pravna regulacija

On ne vidi ništa sporno u tome da, sukladno njegovom tumačenju, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje i iza koje ne stoji parlamentarna većina zadržava pravo donositi uredbe. 'To nije potpuno identična situacija kao kad se Sabor raspusti pa je Vlada došla na stand by dok se ne završe izbori. Tražiti od ove Vlade da ne radi ništa zato što joj je izglasano nepovjerenje je, po meni, potpuno pogrešno', ocjenjuje Palić.

Po njemu, razlika u terminima tehnička vlada i vlada u ostavci 'suštinski je toliko mala da se ne mogu suspendirati u potpunosti ovlasti Vlade i zanemariti činjenica da se društveni odnosi moraju uređivati jer ne možemo biti žrtva politike'.

Formalno, saborski Odbor za zakonodavstvo mogao bi dati vjerodostojno tumačenje nepreciznih zakonskih odredbi o imenovanjima i značajnijoj vrijednosti ugovora, ali 'nema političke volje da se oni sastanu i to odrade'. 'Bilo bi dobro da se sve to skupa malo preciznije pravno regulira pa da znamo za ubuduće, ako i kad dođemo u ovakvu ili sličnu situaciju, tako da nema navlačenja u nekom političkom smjeru', zaključio je Palić.