'Na taj način stječemo svoje suvereno pravo na 28 tisuća četvornih kilometara, ostvarujemo jurisdikciju kao potpisnica UN-ove Konvencije o pravu mora, ali se i ponašamo kao članica Europske unije koje je savjetovala proglašenje gospodarskih pojasa.

Ne radi se samo o kvotama za ribarenje, nego i ekološkoj zaštiti, očuvanju prirodnih i arheoloških nalazišta te nadzoru nad morem', kazao je predsjednik Mosta Božo Petrov.

Podsjetio je da je gospodarski pojas bio jedan od šest uvjeta u koalicijskim pregovorima ove stranke i HDZ-a te da su pristali pričekati do formalnog završetka arbitražnog postupka sa Slovenijom.

'Već su se diplomatskim kanalima trebale pokrenuti konzultacije s drugim zemljama, a kada smo vidjeli da se ništa ne čini, sami smo krenuli u akciju. Gospodarski pojas može se i treba proglasiti bez obzira na mišljenje Slovenaca ili bilo koga drugoga', dodao je Petrov. Po njegovu dojmu, vlada Andreja Plenkovića 'nema težnju otvoriti ovo pitanje'.

Tajnik Mosta Nikola Grmoja podsjetio je da su vodeći ljudi ove stranke još 2009. godine sudjelovali u prikupljanju potpisa za peticiju protiv sporazuma o arbitraži sa Slovenijom jer su smatrali da ne treba pristati na ucjene te da inicijativom oko gospodarskog pojasa 'nastavljaju sa suverenističkom politikom'.

'U proteklom periodu bili smo žestoka oporba, ali smo pokrenuli i 21 različitu inicijativu. U ovom slučaju odlučili smo se za javnu raspravu jer želimo čuti mišljenje javnosti i struke', dodao je.

Predsjednik splitskog ogranka stranke Ante Čikotić upozorio je da bi za kontrolu 28 tisuća četvornih kilometara godišnje bilo potrebno oko 2,8 milijuna eura - dok s druge strane studija Europske komisije pokazuje da se godišnje može zaraditi oko 30 milijuna eura, a od ukupne eksploatacije čak 150 milijuna eura.

'Italija je naš najveći gospodarski partner i moramo se uvažavati, no to ne znači da ne trebamo iskoristiti svoje pravo proglašenja pojasa. Dapače, kad to učinimo, dovest ćemo ih za stol, umjesto da sada jedini imaju korist od Jadrana', kazao je Čikotić.

Saborski zastupnik Miro Bulj kao krivce za nepostojanje gospodarskog pojasa prepoznao je 'dugogodišnje sluganske i udvorničke politike te klanjanje briselskim činovnicima'.

Mostovci su u Splitu ponovno progovorili i o monopolističkom položaju privatne tvrtke Centar za vozila Hrvatske, kojoj je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nedavno proširio ovlasti oko prijenosa vlasništva i registracije vozila.

'Jednom privatniku omogućen je monopol na javnom poslu i tako se pljačkaju i narod i državna blagajna', kazao je Bulj.

'Već smo ranije upozoravali na taj problem. Zanimljiva je činjenica da dosta bivših ministara unutarnjih poslova ima udjele u vlasništvu Centra za vozila Hrvatske ili neke druge veze s tom tvrtkom: tu je gospodin Penić, od bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka kupljen je Soboli, ali čuo sam da ni Ranko Ostojić nije u lošim odnosima s tom tvrtkom', kazao je Nikola Grmoja.

Zastupnici Mosta podsjetili su da su na ovu temu postavljali službena pitanja, ali da im je u kratkom mandatu njihova bivšeg člana Vlahe Orepića pristigao tek 'birokratski odgovor'.

Pretpostavljaju da im nije odgovarao sam Orepić, nego službe iz MUP-a.